dokučiti — dokúčiti (što) svrš. <prez. dòkūčīm, pril. pr. īvši, prid. trp. dòkūčen> DEFINICIJA 1. dohvatiti rukom na daljini potrebnoj da se ruka u potpunosti pruži, dohvatiti ono što nije nadohvat ruke; dokvačiti 2. uspjeti shvatiti, uspjeti… … Hrvatski jezični portal
nedokučiv — nedokùčiv prid. <odr. ī> DEFINICIJA 1. kojemu se ne može dokučiti smisao; neshvatljiv 2. nedohvatljiv (1) ETIMOLOGIJA ne + v. dokučiti … Hrvatski jezični portal
dokučiv — dokùčiv prid. <odr. ī> DEFINICIJA koji se može dokučiti, koji se može shvatiti ETIMOLOGIJA vidi dokučiti … Hrvatski jezični portal
dokučivati — dokučívati (što) nesvrš. <prez. dokùčujēm, pril. sad. dokùčujūći, prid. trp. dokùčīvān, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. dokučiti ETIMOLOGIJA vidi dokučiti … Hrvatski jezični portal
dokučívati — (što) nesvrš. 〈prez. dokùčujēm, pril. sad. dokùčujūći, prid. trp. dokùčīvān, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}dokučiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
dokùčiv — prid. 〈odr. ī〉 koji se može dokučiti; koji se može shvatiti … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
doségnuti — (što, koga) svrš. 〈prez. dòsēgnēm, aor. dòsēgoh/doségnuh, pril. pr. dòsēgāvši/ ūvši, imp. doségni, prid. rad. dòsēgao/dòsēgla ž, prid. trp. dòsēgnūt〉 1. {{001f}}pružanjem ruke dotaknuti što ili koga; dohvatiti, dokučiti, doseći 2. {{001f}}pren.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
dovínuti se — svrš. 〈prez. dòvīnēm se, pril. pr. ūvši se, prid. rad. dovínuo se〉 1. {{001f}}(čemu) shvatiti što nakon razmišljanja i napora, uspjeti razumjeti što, dokučiti smisao čega; prokužiti 2. {{001f}}(do čega) uspjeti postići što naporom ili… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
dȍsēg — (dóseg) m 〈N mn ezi〉 koliko tko može dosegnuti, dohvatiti, dokučiti; dohvat, domašaj … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
dòkvačiti — (se) svrš. 〈prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. dòkvačen〉 1. {{001f}}zadjeti kukom iz daljega 2. {{001f}}{{c=1}}v. {{ref}}dokučiti (1){{/ref}} 3. {{001f}}(se) razg. posvađati se s kime, porječkati, sukobiti se … Veliki rječnik hrvatskoga jezika