- uròtiti se
- uròtiti se (protiv koga) svrš. 〈prez. ùrotīm se, pril. pr. -īvši se, prid. rad. uròtio se〉 {{c=0}}udružiti se radi urote{{/c}}
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
urotiti — uròtiti se (protiv koga) svrš. <prez. ùrotīm se, pril. pr. īvši se, prid. rad. uròtio se> DEFINICIJA udružiti se radi urote; zavjeriti se ETIMOLOGIJA vidi urota … Hrvatski jezični portal
uroćívati se — nesvrš. 〈prez. uròćujēm se, pril. sad. uròćujūći se, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}urotiti se{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zàvjeriti se — svrš. 〈prez. īm se, pril. pr. īvši se, prid. rad. zàvjerio se〉 1. {{001f}}(∅, s kim), {{c=1}}v. {{ref}}urotiti se{{/ref}} 2. {{001f}}(komu) etnol. dati vjeru, dati riječ, obećati se … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
konspirirati — konspirírati dv. <prez. konspìrīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, gl. im. ānje> DEFINICIJA pripremiti/pripremati urotu, urotiti se, zavjeriti/zamjeravati se ETIMOLOGIJA vidi konspiracija … Hrvatski jezični portal
zavjeriti — zàvjeriti se svrš. <prez. īm se, pril. pr. īvši se, prid. rad. zàvjerio se> DEFINICIJA 1. (Ø, s kim), v. urotiti 2. (komu) etnol. dati vjeru, dati riječ, obećati se ETIMOLOGIJA vidi zavjera … Hrvatski jezični portal
uroćivati — uroćívati se nesvrš. <prez. uròćujēm se, pril. sad. uròćujūći se, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. urotiti ETIMOLOGIJA vidi urota … Hrvatski jezični portal