Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
čuvenje — čùvēnje sr DEFINICIJA 1. <gl. im.>, v. čuti 2. ob. u: [Do čuvenja! (u dijaloškoj situaciji kad se sugovornici ne vide, npr. pri telefonskom razgovoru) doviđénja, do vȉđenja; znam po čuvenju čuo sam (za koga ili što)] ETIMOLOGIJA vidi čuti … Hrvatski jezični portal
čȕti — (koga, što) dv. 〈prez. čȕjēm, pril. pr. čȗvši, imp. čȗj, prid. rad. čȕo/čùla ž, prid. trp. čùven, gl. im. čùvēnje〉 1. {{001f}}primiti/primati sluhom glas ili glasove; opažati 2. {{001f}}razg., {{c=1}}v. {{ref}}osjetiti{{/ref}}, {{ref}}osjećati… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
čuti — čȕti (koga, što) dv. <prez. čȕjēm, pril. pr. čȗvši, imp. čȗj, prid. rad. čȕo/čùla ž, prid. trp. čùven, gl. im. čùvēnje> DEFINICIJA 1. primiti/primati sluhom glas ili glasove [opažati]; opažati 2. razg., v. osjetiti, osjećati (čulom mirisa)… … Hrvatski jezični portal
