ùzēti

ùzēti
ùzēti (što, koga) svrš. prez. ‹zmēm, pril. pr. -ēvši, imp. ùzmi, prid. rad. ‹zeo, prid. trp. ‹zēt〉 {{c=0}}1. {{001f}}a. {{001f}}prihvatiti, dohvatiti rukom; uhvatiti {{/c}}[∼ komad kruha] {{c=0}}b. {{001f}}primiti kao dar ili sl. c. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}dobiti na prodaji; naplatiti {{/c}}[∼ novac] {{c=0}}d. {{001f}}{{/c}}(za što) {{c=0}}primiti u službu {{/c}}[∼ za pomoćnika] {{c=0}}2. {{001f}}lišiti (koga ili čega), oduzeti, oteti {{/c}}[∼ komu zemljište] {{c=0}}3. {{001f}}{{/c}}(s infinitivom) reg. {{c=0}}početi {{/c}}[uzme pričati]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}stati (4) 4. {{001f}}zauzeti (određen položaj, razmak) {{/c}}[∼ mjesto] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}(koga) {{c=0}}primiti koga, pružiti mu uslugu po redu {{/c}}[pokucajte odmah ćemo vas ∼ (ob. u ordinacijama)]
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}ako se pravo uzme {{c=0}}(kao uvod nekog iskaza ili u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. kad se temeljito razmotri, kad se sabere, ako se pogleda s prave strane, ako se zrelo razmisli) {{/c}}[ako se pravo uzme, bile su to velike zablude]{{c=0}}; {{/c}}Bog (ga) uzeo (k sebi) retor. {{c=0}}umro je; {{/c}}kako se uzme, kako uzmeš (uzmete) {{c=0}}(kao opći pogled na ono o čemu se govori) nije potpuno sigurno, može biti i ovako i onako; {{/c}}ne bi (mu, joj) orah iz ruke uzeo {{c=0}}neuredan je, pobuđuje gađenje; {{/c}}ni uzmi ni ostavi {{c=0}}niti vrijedi niti je bezvrijedno, ni prodati ni darovati; {{/c}}strogo uzevši {{c=0}}ako se doslovno shvati, ako se uzme u užem smislu; {{/c}}uzela davala (u jd i mn, m i ž) {{c=0}}nejasne okolnosti ili prava onoga tko odlučuje o primanjima i davanjima u novcu, samovoljno odlučivanje ili prividno dobro poslovanje {{/c}}[način na koji ta djeca pomažu oca, to je sve nešto uzela davala; ako porezna politika nije uređena propisima, onda je to samo uzela davala]{{c=0}}; {{/c}}∼ koga {{c=0}}uzeti za ženu; {{/c}}∼ maha {{c=0}}razviti se, raširiti se (o bolesti i sl.); {{/c}}∼ na sebe {{c=0}}1. {{001f}}prihvatiti obvezu 2. {{001f}}preuzeti odgovornost za što; {{/c}}∼ se {{c=0}}sklopiti brak, stupiti u brak, vjenčati se; {{/c}}∼ (koga) na zub, ∼ na nišan {{c=0}}biti stalno protiv koga, željeti mu štetiti; {{/c}}∼ ozbiljno {{c=0}}(tragično) shvatiti; {{/c}}∼ se u pamet {{c=0}}opametiti se, prizvati se pameti, postupati pametno i mudro, {{/c}}opr. ludovati, praviti gluposti, biti neodgovoran{{c=0}}; {{/c}}∼ sobu {{c=0}}unajmiti sobu u hotelu; {{/c}}∼ (koga) u zaštitu {{c=0}}zaštititi; {{/c}}(nemojte) ∼ za zlo {{c=0}}nemojte zamjeriti; {{/c}}uzmimo {{c=0}}naprimjer, recimo, pretpostavimo {{/c}}[uzmimo da nisam bio]

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Нужен реферат?

Look at other dictionaries:

  • uzeti — ùzēti (što, koga) svrš. <prez. ȕzmēm, pril. pr. ēvši, imp. ùzmi, prid. rad. ȕzeo, prid. trp. ȕzēt> DEFINICIJA 1. a. prihvatiti, dohvatiti rukom; uhvatiti [uzeti komad kruha] b. primiti kao dar ili sl. c. razg. dobiti na prodaji; naplatiti… …   Hrvatski jezični portal

  • ūžėti — ūžėti, ėja, ėjo Š, NdŽ, OGLII220, ūžėti, ėja (ū̃ži DrskŽ), ėjo 1. D.Pošk, [K], Kos57, NdŽ, OGLII220, DrskŽ, LTR(Lp, Kp), Dgč žr. ūžti 1: Medžiai braškėjo, miškai ūžėjo, jojo karalius didžion vainelėn KrvD6. Šile drevelė tai siūbuodama, žalią… …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • užéti — užánjem dov., nam. užét in užèt (ẹ á) pri žetju raniti, poškodovati: užeti zajca; pazi, da se ne užanješ …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • prìhvatiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. prìhvaćen〉 1. {{001f}}(što) a. {{001f}}uzeti što od onoga koji daje ili predaje [∼ kovčeg] b. {{001f}}primiti na sebe, preuzeti, ponijeti [∼ obvezu] c. {{001f}}primiti kao… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • najam — nájam m <G nájma, N mn nájmovi> DEFINICIJA 1. čin unajmljivanja, privremena upotreba nečijeg rada, predmeta, ili prostora [dati u najam; uzeti u najam] 2. cijena koja se plaća za unajmljivanje čijeg rada, korištenje nekog predmeta ili… …   Hrvatski jezični portal

  • preuzeti — preùzēti (koga, što) svrš. <prez. prèuzmēm, pril. pr. ēvši, prid. trp. prȅuzēt> DEFINICIJA uzeti od koga drugoga, uzeti na sebe ETIMOLOGIJA pre 1 + v. uzeti …   Hrvatski jezični portal

  • prihvatiti — prìhvatiti svrš. <prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. prìhvaćen> DEFINICIJA 1. (što) a. uzeti što od onoga koji daje ili predaje [prihvatiti kovčeg; prihvatiti mjenicu svojim potpisom jamčiti da će mjenica biti plaćena] b. primiti na sebe …   Hrvatski jezični portal

  • daužėti — 1 daužėti, ėja ( i, ti), ėjo intr., daũžėti 1. pamažu dužti, sproginėti, trūkinėti: Stiklinės daužėja Dglš. Tokie puodai greit dauži (greit ištrupa jų emalis) Ds. | Rupūžė yra nuodinga: jai apspjovus kurią nors kūno dalį, tuojau pradeda daužėt… …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • angažírati — (koga, što, se) dv. 〈prez. angàžīrām (se), pril. sad. ajūći (se), pril. pr. āvši (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(koga, što) primiti/primati, uzeti/uzimati u posao ili službu po ugovoru, sklopiti/sklapati angažman, zadobiti koga za što, pokrenuti… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • bȑcnuti — (bȑknuti) (što) svrš. 〈prez. nēm, pril. pr. ūvši, imp. bȑcni, prid. rad. bȑcnuo〉 1. {{001f}}malo dotaknuti, vrlo malo uzeti prstima 2. {{001f}}(što) uzeti mali zalogaj, malo kušati; čalabrknuti, čalabrcnuti 3. {{001f}}a. {{001f}}bocnuti,… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”