Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
spasiti — spásiti (koga, što, se) svrš. <prez. spȃsīm, pril. pr. īvši, prid. trp. spȃšen> DEFINICIJA sačuvati od nevolje, od pogibelji, opasnosti itd. FRAZEOLOGIJA spasio bih (sam, si itd.) se (u dijaloškoj situaciji na ono što bi se moglo komu… … Hrvatski jezični portal
gláva — gláv|a ž 〈A glȃvu, N mn glȃve〉 1. {{001f}}anat. a. {{001f}}dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži mozak, usta i osjetilne organe b. {{001f}}gornji dio neke strukture ili organa [∼a gušterače] 2. {{001f}}taj dio tijela kao sjedište uma,… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
očúvati — (koga, što, se) svrš. 〈prez. òčūvām (se), pril. pr. āvši (se), gl. im. očuvánje〉 1. {{001f}}(koga, što) a. {{001f}}sačuvati b. {{001f}}spasiti što od uništenja, spasiti što od propadanja [∼ spomenike kulture] 2. {{001f}}(se) sačuvati se, održati… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
žîv — prid. 〈odr. ī, komp. žı̏vljī〉 1. {{001f}}koji živi, koji je u životu [∼i primjer] 2. {{001f}}a. {{001f}}koji je pun života b. {{001f}}koji se ističe aktivnošću; djelatan [∼a atmosfera] c. {{001f}}koji je pun pokreta; prometan, bučan [∼ promet] 3 … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
spăsit — SPĂSÍT, Ă, spăsiţi, te, adj. (fam.; despre oameni) Care se arată pocăit, smerit sau nevinovat. – cf. sl. s ŭ p a s i t i. Trimis de claudia, 13.09.2007. Sursa: DEX 98 SPĂSÍT adj. v. izbăvit, mântuit, pocăit, salvat, smerit, umil. Trimis de… … Dicționar Român
očuvati — očúvati (se) svrš. <prez. òčūvām (se), pril. pr. āvši (se), gl. im. očuvánje> DEFINICIJA 1. (koga, što) a. sačuvati b. spasiti što od uništenja, spasiti što od propadanja [očuvati spomenike kulture] 2. (se) sačuvati se, održati se… … Hrvatski jezični portal
kurtara — kurtàra (kurtàla) ž DEFINICIJA reg. zast. spas, izbavljenje ETIMOLOGIJA tur. kurtarmak: spasiti ≃ kurtulmak: spasiti se … Hrvatski jezični portal
živ — žȋv prid. <odr. ī, komp. žȉvljī> DEFINICIJA 1. koji živi, koji je u životu [živi primjer] 2. a. koji je pun života b. koji se ističe aktivnošću [živa atmosfera]; djelatan c. koji je pun pokreta [živ promet]; bučan, prometan 3. koji je pun… … Hrvatski jezični portal
glava — gláva ž <A glȃvu, N mn glȃve> DEFINICIJA 1. anat. a. dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži mozak, usta i osjetilne organe b. gornji dio neke strukture ili organa [glava gušterače] 2. taj dio tijela kao sjedište uma, razuma,… … Hrvatski jezični portal
cȁrevina — cȁrevin|a ž 1. {{001f}}{{c=1}}v. {{ref}}carstvo{{/ref}} 2. {{001f}}pov. razg. državni porez u Habsburškoj i Austro Ugarskoj Monarhiji ⃞ {{001f}}čuvaj (spašavaj) ∼u spasi ono što se ne može spasiti ili očito propada, iskoristi mogućnost da ipak… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
