priučen — prìučen prid. <odr. ī> DEFINICIJA koji se navikao na što; koji je sam naučio što SINTAGMA priučeni majstor (zidar itd.) onaj koji je naučio posao radeći i pomažući, koji nema službenu kvalifikaciju ETIMOLOGIJA vidi priučiti … Hrvatski jezični portal
priučíti — ím dov., priúčil (ȋ í) 1. narediti koga sposobnega za opravljanje določenega dela neposredno z opravljanjem tega: priučiti koga za delo s strojem; delavci so se v kratkem času priučili / priučiti se kuhanju / fant se je priučil obrti izučil 2.… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
polukvalifìcīran — prid. 〈odr. ī〉 napola, donekle, djelomice kvalificiran; priučen [∼i radnik] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
priùčiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. prìučīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. prìučen〉 1. {{001f}}priviknuti (se) na što ili čemu [∼ se na novi kompjuter]; naviknuti (se) 2. {{001f}}naučiti izvan redovnih oblika stjecanja znanja i školovanja … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
priučiti — priùčiti (koga, što, se) svrš. <prez. prìučīm, pril. pr. īvši, prid. trp. prìučen> DEFINICIJA 1. priviknuti (se) na što ili čemu [priučiti se na novi kompjuter]; naviknuti (se) 2. naučiti izvan redovnih oblika stjecanja znanja i školovanja… … Hrvatski jezični portal
polukvalificiran — polukvalifìcīran prid. <odr. ī> DEFINICIJA napola, donekle, djelomice kvalificiran; priučen [polukvalificirani radnik] ETIMOLOGIJA vidi polukvalifikacija … Hrvatski jezični portal