- devastácija
- devastácija ž {{c=0}}1. {{001f}}čin devastiranja; pustošenje, razaranje, uništavanje, haranje 2. {{001f}}posljedica devastiranja{{/c}}✧ {{001f}}lat.
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
devastacija — devastácija ž DEFINICIJA 1. čin devastiranja [devastacija povijesne baštine; devastacija grada]; haranje, pustošenje, razaranje, uništavanje 2. posljedica devastiranja ETIMOLOGIJA lat. devastatio ≃ devastare ← de + vastare: pustošiti ≃ vastus:… … Hrvatski jezični portal
devastácija — e ž (á) knjiž. opustošenje, razdejanje: devastacija gozdov … Slovar slovenskega knjižnega jezika
devastator — devàstātor m DEFINICIJA onaj koji devastira; pustošilac, razaratelj, haratelj ETIMOLOGIJA vidi devastacija … Hrvatski jezični portal
devastirati — devastírati (što) dv. <prez. devàstīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, prid. trp. devàstīrān, gl. im. ānje> DEFINICIJA neprimjerenim postupcima, gradnjama, izvođenjem radova itd. uništiti/uništavati autentičnu ljepotu [devastirati… … Hrvatski jezični portal