Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
uzaptiti — ùzaptiti (koga, što) svrš. <prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. ùzapćen> DEFINICIJA reg. 1. osvojiti, zauzeti, svladati 2. uhvatiti, ugrabiti, zarobiti, uhititi 3. zaustaviti, zadržati 4. dovesti u red, zavesti disciplinu ETIMOLOGIJA u + v … Hrvatski jezični portal
uzapćivati — uzapćívati (koga, što) nesvrš. <prez. uzàpćujēm, pril. sad. uzàpćujūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. uzaptiti ETIMOLOGIJA vidi uzaptiti … Hrvatski jezični portal
uzapćívati — (koga, što) nesvrš. 〈prez. uzàpćujēm, pril. sad. uzàpćujūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}uzaptiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ùhapsiti — svrš. 〈prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. ùhapšen〉 1. {{001f}}razg. lišiti koga slobode; zatvoriti, uhititi, uzaptiti 2. {{001f}}pren. uhvatiti koga za neki posao, dovesti u društvo, angažirati ✧ {{001f}}tur. ← arap … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ùhititi — (koga) svrš. 〈prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. ùhićen, gl. im. uhićénje〉 1. {{001f}}lišiti slobode; uhapsiti, uzaptiti, zabajbučiti 2. {{001f}}reg. obuzeti, uhvatiti, savladati, pogoditi (o naglom naletu bolesti, napadu boli) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
uzapćenik — uzapćènīk m <G uzapćeníka> DEFINICIJA arh., v. uhićenik ETIMOLOGIJA vidi uzaptiti … Hrvatski jezični portal
