ìndeks

ìndeks m 〈G mn ı̏ndēksā〉 {{c=0}}1. {{001f}}ono što upozorava (indicira) na što u razvoju ili u odnosu na što drugo 2. {{001f}}a. {{001f}}popis, sadržaj, registar imena, cijena i sl. b. {{001f}}popis mjesta (stranica, poglavlja) u nekom tekstu gdje se javljaju određene riječi ili izrazi {{/c}}[∼ pojmova]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}kazalo 3. {{001f}}broj koji se stavlja ponajviše uz donji rub slova, a pokazuje neku veličinu (H₂O, A₁, B₂ i sl.) 4. {{001f}}{{/c}}mat. {{c=0}}oznaka koja se pridaje nekim matematičkim simbolima za srodne veličine, npr. rješenja kvadratne jednadžbe s nepoznanicom x označavaju se x₁, x₂ (1 i 2 su indeksi); indeksi mogu biti i višestruki, npr. u oznaci a_ij 5. {{001f}}{{/c}}ekon. {{c=0}}broj koji u postocima pokazuje uzastopne promjene neke ekonomske pojave; pokazatelj {{/c}}[∼ životnih troškova] {{c=0}}6. {{001f}}knjižica u koju se upisuju predmeti na visokim školama, potvrđuje pohađanje predavanja i uspjeh u polaganju ispita 7. {{001f}}{{/c}}trg. {{c=0}}postupak stvaranja indeksnog područja, datoteke podataka; ostvaruje se na osnovi ključa indeksiranja; kažiprst

∆ {{001f}}{{/c}}∼ kupovne moći ekon. {{c=0}}pokazatelj kupovne moći novca; {{/c}}∼ loma fiz. {{c=0}}(simbol n) karakteristika medija kojim se širi svjetlost, može se definirati omjerom brzine svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u tijelu, ovisan je o valnoj duljini, tako da se dva svjetlosna snopa različitih boja šire medijem dvjema različitim brzinama; omjer indeksa loma dvaju medija koji imaju zajedničku granicu određuje kut loma svjetlosti na toj granici (Snelliusov zakon)

⃞ {{001f}}{{/c}}biti na ∼u {{c=0}}biti zabranjen, obilježen kao štetan, nepodoban, loš, neprihvatljiv; {{/c}}staviti na ∼ {{c=0}}zabraniti (ob. o knjigama)

{{/c}}✧ {{001f}}lat.