ȕho

ȕh|o {{c=0}}({{/c}}ȕvo reg. + srp.{{c=0}}){{/c}} sr 〈N mn ‹ši/ušèsa pejor., G ȗhā/ùšijū/ùšī/ušésā pejor.〉 [ovo uho, ova uha/ove uši] {{c=0}}1. {{001f}}a. {{001f}}{{/c}}anat. {{c=0}}paran organ sluha, služi za percepciju zvuka i ravnoteže {{/c}}[srednje ∼o; unutrašnje ∼o; vanjsko ∼o; klempave uši] {{c=0}}b. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}vanjski dio uha; slušna školjka 2. {{001f}}{{/c}}pren. {{c=0}}sluh {{/c}}[imati/ne imati dobro ∼o] {{c=0}}3. {{001f}}dio posude i sl. koji služi za hvatanje, kružna drška; dio u koji ulazi ruka ili prst; dio drvenih posuda za vodu 4. {{001f}}dio sjekire, motike itd. u koji se uglavljuje drška; ušica

∆ {{001f}}{{/c}}magareće uši razg. {{c=0}}zavrnuti uglovi listova u knjizi ili bilježnici; {{/c}}petrovo ∼o zool. {{c=0}}morski puž (Heliotis lamelosa) iz roda priobalnih morskih puževa (Heliotis) iz porodice puzlatki (Haliotidae), imaju plosnate kućice s nizom rupica na hrptu i sedefnim slojem iznutra; puzlatka, mjesec

⃞ {{001f}}{{/c}}A. iz tvojih usta u Božje ∼o, {{c=1}}v. {{ref}}usta ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}osjećam ga (ih) za ušima, imam (ga, ih) za ušima {{c=0}}osjećam da će doći, slutim da će se pojaviti; {{/c}}velike su uši (tamo) {{c=0}}postoji znatiželja, netko sve sluša, ne treba sve reći (da drugi čuju); {{/c}}B. češati se (počešati se) iza ∼a {{c=0}}biti u nedoumici (slika takvog pokreta ili te radnje); {{/c}}doći do ušiju (komu) {{c=0}}dospjeti do koga kao glasina, doći do koga u obliku vijesti; {{/c}}imati tvrde (potumplane) uši {{c=0}}nemati sluha, biti nemuzikalan; {{/c}}imati (dobro, muzikalno, fino) ∼o {{c=0}}imati dobar sluh; {{/c}}imati usta od ∼a do ∼a {{c=0}}imati prevelika usta, imati uočljivo velika usta; {{/c}}imati velike uši pren. {{c=0}}željeti čuti više nego što drugi dopuštaju; biti radoznalac ili špijun; {{/c}}isprati uši {{c=0}}doslovno pranjem ili medicinskim instrumentom odstraniti nečistoću ili mast koju uho luči; {{/c}}i zidovi imaju uši {{c=0}}treba biti oprezan i paziti što se govori; {{/c}}izvući, iščupati kome (ob. djetetu) uši {{c=0}}u prijetnji ili kao opis ukora; {{/c}}jedno drugom do ∼a {{c=0}}kaže se o djeci koja su bliska po uzrastu, rođena jedno za drugim; {{/c}}(metnuti) kome bubu (buhu) u ∼o {{c=0}}unijeti u koga nemir, obavijestiti koga o čemu, natuknuti mu što; {{/c}}naćuliti, napeti uši {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}dosl. {{c=0}}podignuti uši da bolje čuje (o životinjama) 2. {{001f}}{{/c}}pren. {{c=0}}obratiti pozornost, napregnuto slušati; {{/c}}na jedno ∼o čuti (primiti), na drugo pustiti (kroz jedno ∼o ulazi, kroz drugo izlazi), na jedno ∼o unutra, na drugo (∼o) van {{c=0}}olako uzimati, brzo zaboravljati; {{/c}}napuniti (puniti) uši (komu) {{c=0}}1. {{001f}}ustrajnim pričanjem učiniti da se tko nepotrebno oduševi za lošu ili sumnjivu zamisao, zaluditi koga 2. {{001f}}opskrbiti koga suvišnim ili proizvoljnim informacijama, poluistinama, interpretacijama itd.; {{/c}}ne vjerovati svojim ušima {{c=0}}čuti nešto nevjerojatno, nešto što jako iznenađuje; {{/c}}(smijati se) od ∼a do ∼a {{c=0}}široko, veselo se smijati; {{/c}}oprati uši (komu) pren. {{c=0}}izgrditi, oštro ukoriti koga; natrljati nos komu; {{/c}}otvoriti dobro uši {{c=0}}dobro i pažljivo slušati; {{/c}}parati uši {{c=0}}neskladno se izražavati; {{/c}}pocrvenjeti do ušiju {{c=0}}obliti se crvenilom preko cijelog lica, jako pocrvenjeti; {{/c}}pokriti se, poklopiti se ušima {{c=0}}(po)stidjeti se, povući se postiđen; {{/c}}pretvoriti se u ∼o {{c=0}}sav se predati slušanju; {{/c}}probi(ja)ti kome uši (čime) {{c=0}}dosaditi, dosađivati nekome stalno govoreći o čemu; {{/c}}provući kome što kroz uši {{c=0}}dati mu da čuje, da sazna (ono što želi onaj koji obavještava); {{/c}}put za uši! {{c=0}}idi! kreći! odlazi! požuri!; {{/c}}reći, kazati na (u) ∼o {{c=0}}reći u povjerenju, povjeriti kao tajnu; {{/c}}svojim ušima, na svoje uši (nešto) čuti {{c=0}}osobno, neposredno čuti; {{/c}}sjediti na ušima {{c=0}}ne slušati, biti nepažljiv, rastresen; {{/c}}slušati na jedno ∼o, jednim ∼om {{c=0}}pratiti, slušati krišom što tko govori; {{/c}}slušati na (sa) pola ∼a {{c=0}}slušati nepažljivo, rastreseno; {{/c}}spavati na oba ∼a ekspr. {{c=0}}tvrdo spavati, čvrsto spavati, duboko spavati; {{/c}}(biti) tvrd na ušima {{c=0}}1. {{001f}}biti nagluh 2. {{001f}}nemati sluha; {{/c}}velike uši dug život posl. {{c=0}}onaj koji ima velike ušne školjke odlikuje se fizičkom otpornošću i dugovječnošću; {{/c}}zaljubiti se do (preko) ušiju žarg. {{c=0}}jako se zaljubiti{{/c}}