svȅ

svȅ {{c=0}}označava 1. {{001f}}{{/c}}zam. 〈G svèga, D L svèmu, I svîm〉 {{c=0}}a. {{001f}}potpuno obuhvaćanje svih dijelova cjeline, pojedinosti ili cjeline bez ostatka {{/c}}[uzimam ∼] {{c=0}}b. {{001f}}(u raznim kontekstima) {{/c}}pejor. {{c=0}}u zn. svi (ovi) ljudi koje vidimo, o kojima govorimo {{/c}}[∼ to hoće; ∼ bi to htjelo (na brzinu) svi bi to htjeli{{c=0}};{{/c}} ∼ bi to zapovijedalo (a ne slušalo) ∼ bi to mnogo zarađivalo, a malo radilo; ∼ to hoće da lagodno živi (a ne zaslužuje) itd.] {{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}čest. {{c=0}}isticanje a. {{001f}}pojačanja ili potpunosti radnje {{/c}}[∼ se topi u ustima; ∼ se praši] {{c=0}}b. {{001f}}pojačanja onoga što je rečeno pridjevom ili prilogom {{/c}}[∼ jači i jači/jače i jače; ∼ manji i manji/manje i manje] {{c=0}}c. {{001f}}velike udaljenosti u prostoru ili u vremenu {{/c}}[∼ tamo do mora; ∼ od dječjih dana] {{c=0}}d. {{001f}}istovjetnosti, beziznimnosti, istorodnosti, ujednačenosti {{/c}}[∼ sami biseri; ∼ sami dobri učenici] {{c=0}}3. {{001f}}{{/c}}čest. {{c=0}}uz brojeve ujednačenost nizanja {{/c}}[∼ dva i dva] {{c=0}}4. {{001f}}{{/c}}čest. {{c=0}}s dopusnim veznicima da, ako, i ako, kad, i kad neizbježnost onoga što se kazuje glavnom rečenicom {{/c}}[treba jedanput razvezati, ∼ da me je i stid; ∼ da i ne uspijem, pokušat ću] {{c=0}}5. {{001f}}uz {{/c}}gl. {{c=0}}misliti, govoriti, osjećati i sl. dopuštanje mogućnosti {{/c}}[∼ (se) mislim da ipak gradim kuću; ∼ osjećam da bi moglo biti dobro]

{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}dati ∼ od sebe {{c=0}}založiti se za što u najvećoj mjeri, jako se potruditi, unijeti u što mnogo volje sa željom da se dobro izradi ili izvede, uložiti u što sve snage; {{/c}}da se ∼ praši žarg. {{c=0}}jako, u najvećoj mjeri, oštro; {{/c}}ići na ∼ ili ništa {{c=0}}upustiti se ili upuštati se u najveći riziko, upustiti se u pothvat koji obećava potpuni uspjeh ali se unaprijed računa i na potpuni neuspjeh; {{/c}}i što (šta) ∼ ne {{c=0}}(završna sekvencija u izlaganju u zn. da će nečega biti mnogo, da se ne može nabrojiti, da ima svega i svačega, koječega) {{/c}}[bilo je na krupnom otpadu peći, odjeće, knjiga i šta ∼ ne = i čega sve ne]{{c=0}}; {{/c}}i tako ∼ {{c=0}}(nakon nabrajanja ili izlaganja) u zn. i tako dalje, na taj način, bez razlike; {{/c}}kad se ∼ sabere {{c=0}}formula koja najavljuje zaključak (ob. nakon nabrajanih i redom iznošenih pojedinosti); {{/c}}kako su (se) ∼... {{c=0}}(u nabrajanjima i prisjećanjima kad se sažimlje ili smatra da ne treba sve izrijekom spomenuti) {{/c}}[svi ti Ilići, Gaćinovići, Raspori i kako su se ∼ zvali i što su ∼ radili nisu ni pomišljali da je rat izraz ljudske okrutnosti]{{c=0}}; {{/c}}Katica (čovjek, momak) za ∼ razg. {{c=0}}onaj koji obavlja kojekakve poslove, koji priskače kad se pozove ob. u zn. sluga, poslužitelj, potrkuša, potrkalo, trčkaralo; {{/c}}na ∼ misliti {{c=0}}biti brižan, brinuti se za sve; {{/c}}(ali) nije to ∼ {{c=0}}formula usred izlaganja u razgovoru koja najavljuje početak najzanimljivijeg dijela ili poentu (nakon riječi sugovornika ili na svoje riječi najavljuje se još jedan podatak koji se smatra važnim ili iznenadnim) {{/c}}[dobivaš osam komada posuđa za bagatelu, ali nije to ∼: još i prigodni popust]{{c=0}}; {{/c}}nitko ne zna ∼ {{c=0}}svako je znanje nepotpuno, nema apsolutnog znanja; {{/c}}∼ i ako... {{c=0}}(uvod u ono što će biti rečeno i što će se svakako dogoditi unatoč okolnosti koja se najavljuje) {{/c}}[naši pobjeđuju, ∼ i ako oni dovedu te kupljene igrače]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}= pa baš i da ...; pa baš i kad bi...; i u slučaju da...; {{/c}}∼ i da nije {{c=0}}= ako i nije, {{/c}}{{c=1}}usp. {{ref}}ako ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}∼ i da... {{c=0}}čak i kad bi bilo...., i u slučaju da... {{/c}}[∼ i da nemam mogućnosti, upustio bih se u to]{{c=0}}; {{/c}}∼ + dok... {{c=0}}(pleonastično u značenju radnje koja traje do časa kad se ostvaruje radnja negiranoga svršenoga glagola) {{/c}}[traži ∼ dok ne nađeš = do onoga časa kad nađeš{{c=0}};{{/c}} slušao sam te ∼ gluposti ∼ dok nisam poludio = do onoga časa kad sam poludio]{{c=0}}; {{/c}}∼ kao što kažeš (kako si rekao, kao što kažeš, kao što govoriš itd.) {{c=0}}upravo tako (kao što kažeš itd.); {{/c}}(ja sam, ti si itd.) ∼ i sva {{c=0}}ja sam vlast, ja sam najvažniji, ja sam bog i batina, ja sam alfa i omega; {{/c}}(poznati i sl.) ∼ i sva {{c=0}}(poznati) 1. {{001f}}baš svakog 2. {{001f}}svakojake ljude 3. {{001f}}sve koje je poželjno (poznavati); {{/c}}∼, ∼ ali zanat posl. jez. knjiž. {{c=0}}sve su časti lijepe, ali treba znati nešto opipljivo i praktično raditi; {{/c}}∼ to + komparativ, {{c=1}}usp. {{ref}}(2b){{/ref}} {{/c}}{{c=0}}sve više ono što kaže pridjev {{/c}}[svaki put kad vas vidim vi ∼ to mlađi = sve mlađi i mlađi, sve još mlađi, sve više mlad]{{c=0}}; {{/c}}∼ u svemu {{c=0}}(nakon razmatranja ili promišljanja) riječi koje najavljuju zaključak ili sažimanje onoga što je rečeno {{/c}}[∼ u svemu ništa; ∼ u svemu žabokrečina je to što nas okružuje, dušo moja]{{c=0}}; {{/c}}∼ u šesnaest {{c=0}}(u šali) naveliko, uvelike {{/c}}[najeo se ∼ u šesnaest]{{c=0}}; {{/c}}svi ∼ znaju {{c=0}}1. {{001f}}sve im je poznato, sve su naučili 2. {{001f}}{{/c}}iron. {{c=0}}teško je s ljudima koji misle da sve znaju; {{/c}}što su ∼...{{c=0}}; {{/c}}uza ∼ to što je... {{c=0}}unatoč tome što je, iako je, na sve to što je, mada je, usprkos činjenici što je (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju na prethodno rečeno kad se ističe da se nešto radi ili zbiva oprečno očekivanju) {{/c}}[slabo ti on poznaje propise, uza ∼ to što je pravnik]{{c=0}}; {{/c}}što (šta) ∼ {{c=0}}nepotpun izraz koji znači naznaku nabrajanja ili obuhvaća cjelinu nekoga postupka, pretraga, slijeda činjenica i sl. {{/c}}[doći ćete na obradu u bolnicu a ja ću vam napisati što ∼ (treba obaviti)]{{c=0}}; {{/c}}to je ∼, to bi bilo ∼ {{c=0}}formula pri završavanju kakva brojenja predmeta, odabiranju ili usmenom izlaganju i iznošenju neke problematike; {{/c}}znam ∼ {{c=0}}u dijaloškoj situaciji formula koja potpuno skraćuje razgovor, čini nepotrebnima iznošenje podataka ili razmjenu konvencionalnosti{{/c}}