sučeliti — sučèliti svrš. <prez. sùčelīm, pril. pr. īvši, prid. trp. sùčeljen> DEFINICIJA 1. (koga) postaviti dvije osobe licem u lice; suočiti 2. (se) a. stati licem prema drugome; sresti se, suočiti se b. pren. sukobiti se ETIMOLOGIJA su + v. čelo … Hrvatski jezični portal
sučeljavati — sučeljávati (koga, se) nesvrš. <prez. sučèljāvām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. sučeliti ETIMOLOGIJA vidi sučeliti … Hrvatski jezični portal
sučeljávati — (koga, se) nesvrš. 〈prez. sučèljāvām (se), pril. sad. ajūći (se), gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}sučeliti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ùsusret — (način pisanja uz: u susret) (komu, čemu) pril. prema kome, u smjeru koji će uroditi susretom s kim, na onu stranu gdje je onaj ili ono s kim/s čim će se suočiti ili sučeliti ⃞ {{001f}}izići ∼ učiniti ustupak, pokazati volju za suradnjom … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sučelice — sùčelicē [b] (I)[/b] pril. DEFINICIJA nasuprot, licem jedan prema drugome ETIMOLOGIJA vidi sučeliti … Hrvatski jezični portal
sučelice — sùčelicē [b] (II)[/b] prij. (s D) DEFINICIJA nasuprot [sučelice predsjedniku] ETIMOLOGIJA vidi sučeliti … Hrvatski jezični portal
sučelje — súčēlje sr DEFINICIJA inform. 1. veza između pojedinih dijelova računalnog sustava; međusklop (engl. interface) 2. programska sredina [Windows sučelje] ETIMOLOGIJA vidi sučeliti … Hrvatski jezični portal
ususret — ùsusret (način pisanja uz: u susret) (komu, čemu) pril. DEFINICIJA prema kome, u smjeru koji će uroditi susretom s kim, na onu stranu gdje je onaj ili ono s kim/s čim će se suočiti ili sučeliti FRAZEOLOGIJA izići ususret učiniti ustupak, pokazati … Hrvatski jezični portal