stı̏l

stı̏l m 〈N mn stìlovi〉 {{c=0}}1. {{001f}}ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaraoca {{/c}}[gotički ∼; matoševski ∼] {{c=0}}2. {{001f}}karakterističan način pisanja, izvođenja ili izražavanja jezičnim sredstvima i postupcima {{/c}}[biblijski ∼; poslovni ∼; rogobatan ∼; težak ∼; jasan ∼] {{c=0}}3. {{001f}}individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe {{/c}}[to je njezin ∼; ∼ vremena; ∼ odijevanja]

{{c=0}}∆ {{001f}}{{/c}}administrativni ∼ {{c=0}}racionalni i jezgroviti način izražavanja obilježen uredsko-poslovnim rječnikom koji se primjenjuje u službenim dopisima, zakonima, žalbama, izvješćima i sl.; {{/c}}književnoumjetnički (beletristički) ∼ {{c=0}}emocionalni, subjektivni način izražavanja u književnosti i umjetnosti obilježen slikovitošću, bogatstvom izričaja i izražajnih sredstava; {{/c}}popularnoznanstveni ∼ {{c=0}}način izražavanja u člancima, udžbenicima i priručnicima u kojima se populariziraju znanstvena dostignuća miješanim stilom točnosti i stručnosti, te slikovitosti; {{/c}}publicistički (novinarski) ∼ {{c=0}}mješavina književnoumjetničkog i znanstvenog stila koji se koristi u novinarstvu; {{/c}}razgovorni (kolokvijalni) ∼ {{c=0}}individualni i subjektivni način izražavanja karakterističan za neposrednu međuljudsku komunikaciju; {{/c}}znanstveni ∼ {{c=0}}racionalni i jezgroviti stil znanosti obilježen mnoštvom uopćenih i stručnih termina radi što veće točnosti izražavanja

{{/c}}✧ {{001f}}lat.