Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
sinkronija — sinkrònija (sinhrònija razg. + srp.) ž DEFINICIJA 1. točno podudaranje u vremenu dviju ili više pojava; istodobnost, istovremenost 2. lingv. razmatranje jezičnih pojava onako kako djeluju u određenom vremenskom stadiju, opr. dijakronija… … Hrvatski jezični portal
dijakrònija — ž 1. {{001f}}zbivanje pojava u različito vrijeme; raznovremenost 2. {{001f}}lingv. razmatranje jezičnih pojava onako kako slijede ili se zbivaju zakonito protjecanjem vremena [gord {{tag1=2}}→{{/tag1}} grod {{tag1=2}}→{{/tag1}} grad], opr.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sinkròničnōst — ž svojstvo onoga što je sinkronično, {{c=1}}usp. {{ref}}sinkronija{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sinkrònījski — pril. na način sinkronije, kao sinkronija … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sinkronijski — sinkrònījski pril. DEFINICIJA na način sinkronije, kao sinkronija ETIMOLOGIJA vidi sinkron … Hrvatski jezični portal
sinkroničnost — sinkròničnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA svojstvo onoga što je sinkronično, usp. sinkronija ETIMOLOGIJA vidi sinkron … Hrvatski jezični portal
dijakronija — dijakrònija ž DEFINICIJA 1. zbivanje pojava u različito vrijeme; raznovremenost 2. lingv. razmatranje jezičnih pojava onako kako slijede ili se zbivaju zakonito protjecanjem vremena [gord → grod → grad], opr. sinkronija ETIMOLOGIJA dija + kronija … Hrvatski jezični portal
