rúka

rúka
rúk|a ž 〈D L rúci, N mn rȗke, G r‹kū/-ā razg. {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}anat. {{c=0}}a. {{001f}}jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju {{/c}}[lijeva ∼a; desna ∼a] {{c=0}}b. {{001f}}šaka (od zglavka do prstiju) {{/c}}[baciti ispod ∼e, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ∼e tako da dlan dođe naprijed{{c=0}};{{/c}} držati se za ∼e u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju] {{c=0}}2. {{001f}}rad uložen u proizvod, posao {{/c}}[platiti ∼e] {{c=0}}3. {{001f}}sloj pri bojenju {{/c}}[dati prvu ∼u]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}premaz 4. {{001f}}ispomoć, pomoć {{/c}}[desna ∼a] {{c=0}}5. {{001f}}izvor informacija {{/c}}[iz prve ∼e; iz druge ∼e]
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}biti na dohvat ∼e {{c=0}}biti blizu, pristupačan (u smislu udaljenosti); {{/c}}biti pri ruci {{c=0}}pomoći, pomagati; {{/c}}biti u dobrim ∼ama/biti u lošim ∼ama {{c=0}}biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše; {{/c}}biti vezanih ∼u, {{c=1}}v. {{ref}}vezati ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}biti sretne ∼e {{c=0}}imati u svemu uspjeha; {{/c}}blizu, nadohvat ∼e {{c=0}}biti blizu, ne biti daleko; {{/c}}čiste ∼e (imati), čistih ∼u (biti) {{c=0}}biti pošten, ispravan; {{/c}}čvrsta ∼a {{c=0}}onaj koji čvrsto provodi vlast; {{/c}}daj ∼ama uzmi nogama {{c=0}}situacija kad se mora dati ili sudjelovati u velikim iznosima, a kad se dobiva onda se dobiva mali dio, ob. u raznim širim familijarnim obzirima, kumstvima, službenim odnosima, dobrotvornim priredbama i sl.; {{/c}}dao bih ∼u u vatru (desnicu ∼u)/ne bih dao ∼u u vatru {{c=0}}siguran sam, jamčim, ni najmanje ne sumnjam, dajem glavu, {{/c}}{{c=1}}usp. {{ref}}glava ⃞{{/ref}}, {{/c}}opr. nisam siguran, ne jamčim, sumnjam{{c=0}}; {{/c}}dati kruh u ∼e {{c=0}}učiniti da tko samostalno zarađuje, spremiti ga za život, postaviti ga na noge; {{/c}}dati na ∼u (na ∼e) {{c=0}}isplatiti u gotovini, dati gotov novac (za razliku od čekova itd.); {{/c}}dati u ∼e (što) {{c=0}}predati, povjeriti nekome da rukovodi; {{/c}}desna ∼a {{c=0}}(biti, postati) oslonac, glavna pomoć; {{/c}}dignuti ∼e od koga, od čega {{c=0}}napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega; {{/c}}dignuti ∼u na koga {{c=0}}udariti, fizički napasti; {{/c}}dignuti ∼u na sebe {{c=0}}pokušati ili izvršiti samoubojstvo; {{/c}}dočekati raširenih ∼ū {{c=0}}(koga) dočekati vrlo srdačno, jako susretljivo primiti koga u službeni ili privatni posjet; {{/c}}doći praznih ∼u {{c=0}}doći u posjet bez prikladne pažnje u obliku cvijeća, nekog dara ili onoga što traže prilike po običaju u određenom sloju društva (npr. neki predmet za mladi par koji osniva obitelj); {{/c}}doći u ∼u {{c=0}}dospjeti u domet čije vlasti; {{/c}}držati konce u svojim ∼ama {{c=0}}kontrolirati posao, situaciju; {{/c}}držati ∼u (na čemu), {{c=1}}v. {{ref}}šapa ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}držati uzde u svojim ∼ama {{c=0}}biti gospodar, zapovijedati; {{/c}}fina ∼a {{c=0}}konačna obrada površine čega, nanošenje posljednjeg sloja laka, cizeliranje itd.; {{/c}}golih ∼u {{c=0}}bez ičega, bez ikakva predmeta u rukama (prilikom borbe i sl.); {{/c}}ići na ∼u {{c=0}}pomagati; {{/c}}ići od ∼e {{c=0}}obavljati bez teškoća, s uspjehom neki posao {{/c}}[pletenje mi ide od ∼e]{{c=0}}; {{/c}}ići podruku (pod ∼u) s kim {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}dosl. {{c=0}}hodajući držati (ili biti držan) jednom rukom lakat ili nadlakticu drugoga (onako kako se drže osobe različitih spolova i ob. dvije osobe ženskoga spola ili osobe muškoga spola u povjerljivijem razgovoru) 2. {{001f}}{{/c}}pren. {{c=0}}raditi isto što i netko drugi u smislu društvenog djelovanja, provođenja političkih planova itd. {{/c}}[mogu oni pričati o svojim idejama što hoće, ali kad se radi o interesima, onda idu podruku]{{c=0}}; {{/c}}imaš ∼e {{c=0}}(u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti sam neku praktičnu radnju bez tuđe pomoći) {{/c}}[uzmi kuhaču, promiješaj lijepo, imaš ∼e]{{c=0}}; {{/c}}imati duge ∼e pren. {{c=0}}dosegnuti, dohvatiti (o sili kojom raspolažu vlastodršci, osvetnici itd.); {{/c}}imati laku (tešku) ∼u {{c=0}}1. {{001f}}pri udarcu izazivati lakše (teže) boli i sl. 2. {{001f}}pri radu ne zadavati (zadavati) bol, raditi bezbolno (bolno) zavisno od spretnosti ruke (zubar itd.); {{/c}}imati pune ∼e posla {{c=0}}biti vrlo zauzet poslom; {{/c}}imati što u ∼ama {{c=0}}imati što kao dokaz, potrebu, opravdanje čega; {{/c}}imati zlatne ∼e {{c=0}}biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama; {{/c}}ispod ∼e kupiti, prodati {{c=0}}izvan normalnog trgovačkog poslovanja; {{/c}}(is)pustiti iz ∼e (∼u) {{c=0}}(iz)gubiti, propustiti što čime se raspolagalo; {{/c}}iz druge, treće ∼e {{c=0}}preko posrednika; {{/c}}izmaknuti se komu iz ∼u {{c=0}}ne dobiti, propustiti, izgubiti; {{/c}}iz prve ∼e {{c=0}}(saznati i sl.) iz samoga izvora, bez posrednika; {{/c}}iz ∼e u ∼u (ići i sl.) {{c=0}}ići od jednog do drugog, mijenjati vlasnika; {{/c}}izvan ∼e (biti, nalaziti se) {{c=0}}na udaljenom i zabitom mjestu; {{/c}}kao ∼om {{c=0}}odmah, smjesta {{/c}}[bolest nestala kao ∼om (odnesena)]{{c=0}}; {{/c}}kao ∼om odneseno {{c=0}}lako je prošlo (o bolesti); {{/c}}lake ∼e {{c=0}}izdašno, olako (baciti, potrošiti); {{/c}}ljubim ∼e arh. {{c=0}}građanski pozdrav u tradicionalnom vrlo uglađenom ophođenju (damama u odlasku i dolasku); {{/c}}na brzu ∼u {{c=0}}brzo, hitro; {{/c}}na dohvat ∼e {{c=0}}vrlo blizu; {{/c}}na ∼u (dobiti, primiti) {{c=0}}dobiti, primiti čisto, neto (kad se oduzmu svi odbici); {{/c}}na svoju ∼u {{c=0}}1. {{001f}}biti osobenjak 2. {{001f}}bez ičije suglasnosti, bez odobrenja, bez pitanja; {{/c}}nositi na ∼ama koga {{c=0}}previše činiti (za koga); {{/c}}objema ∼ama (davati, poklanjati) {{c=0}}mnogo, izdašno, obilno (davati, poklanjati); {{/c}}(dati komu) odriješene ∼e {{c=0}}dati komu sva ovlaštenja; {{/c}}odmahivati ∼om {{c=0}}biti ravnodušan; {{/c}}od svake ∼e {{c=0}}svakakvih, kojekakvih, raznih, različitih {{/c}}[bilo ih je od svake ∼e ali su svi bili koštunjavi i navikli na šumske poslove]{{c=0}}; {{/c}}(o)krvaviti ∼e {{c=0}}biti umiješan u ubojstvo; {{/c}}poći (polaziti) za ∼om (komu) {{c=0}}imati uspjeha u čemu, uspjeti; {{/c}}praznih ∼u {{c=0}}(ostati) bez dobitka; {{/c}}prati ∼e {{c=0}}skidati sa sebe odgovornost; {{/c}}prati (i sl.) na ∼e {{c=0}}prati ručno, {{/c}}opr. strojno, u stroju{{c=0}}; {{/c}}predati na ∼e {{c=0}}predati upravo onome kome je namijenjeno, kome je adresirano i sl.; {{/c}}prijeći u druge (treće itd.) ∼e {{c=0}}promijeniti vlasnika; {{/c}}primiti (što) raširenih ∼ū {{c=0}}vrlo rado primiti, jedva dočekati da se što dobije (npr. novac, pismo, dobra pismena ili usmena vijest); {{/c}}pri ruci (imati, biti) {{c=0}}imati na raspolaganju, raspolagati; {{/c}}prljati ∼e {{c=0}}raditi što nedostojno, nečasno; {{/c}}proći deset (sto, tisuću/hiljadu, milijun, milijardu) ∼u {{c=0}}vrlo mnogo, ne zna se koliko, bezbroj {{/c}}[droga prođe deset ∼u dok dođe na ulicu]{{c=0}}; {{/c}}prljave ∼e (imati) {{c=0}}ne biti pošten, biti sklon krađi, krasti; {{/c}}proći kroz čije ∼e {{c=0}}proći obradu, proći stručni sud, instanciju; {{/c}}pružiti ∼u (komu) {{c=0}}nuditi kome prijateljstvo, pomoć, pomagati; {{/c}}prvu ∼u (dati) {{c=0}}nanijeti prvi sloj boje; {{/c}}raširenih ∼u {{c=0}}primiti dočekati koga s dobrodošlicom; {{/c}}∼a ∼u mije {{c=0}}oni koji imaju zajedničke interese i ovise jedni o drugima, uzajamno se pomažu; {{/c}}∼ama i nogama {{c=0}}svim snagama (raditi na čemu, boriti se i sl.); {{/c}}∼om o ∼u {{c=0}}vrlo brzo, u trenutku (slika udarca dlanom o dlan); {{/c}}∼u na srce {{c=0}}otvoreno, iskreno govoreći (slika pokreta); {{/c}}(k) sebi ∼e {{c=0}}ostavi to, to nije tvoje; {{/c}}srednje ∼e {{c=0}}1. {{001f}}srednjeg imovnog stanja {{/c}}[seljak srednje ∼e] {{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}deprec. iron. {{c=0}}osrednji, osrednjeg znanja, dometa u shvaćanju, slabe reputacije {{/c}}[stručnjak srednje ∼e]{{c=0}}; {{/c}}staviti ∼u (na što) {{c=0}}posegnuti za čim; {{/c}}srednje ∼e {{c=0}}osrednje vrijednosti, prosječan; {{/c}}svi te gledaju u ∼e {{c=0}}moraš paziti da se ne osramotiš, jer kad se čine neki posjeti pazi se što je tko donio i zamjera se ako ne donese; {{/c}}(biti) široke ∼ē {{c=0}}biti izdašan u darovima, biti galantan, ponašati se gospodski u davanju milostinje ili potpore pojedinim ljudima ili u javne svrhe; {{/c}}teške je ∼e {{c=0}}1. {{001f}}nevješt je, ne ide mu lako posao koji obavlja 2. {{001f}}ima jak, snažan udarac; {{/c}}tražiti ∼u djevojke {{c=0}}prositi, željeti je oženiti; {{/c}}tvrde je ∼e {{c=0}}teško daje novac, odveć je štedljiv, škrt; {{/c}}u Božje ∼e {{c=0}}stavimo, metnimo u Božje ruke, povjerimo Bogu, Bog će odlučiti; {{/c}}u najbolju ∼u {{c=0}}u najboljem slučaju; {{/c}}uhvatiti jednu, dvije ∼e pom. {{c=0}}smanjiti površinu jedra na pola ili na trećinu već prema snazi vjetra; {{/c}}u jednu ∼u {{c=0}}(često korelativno u jednu ∼u, a u drugu ∼u govornik sabire sve okolnosti koje govore u prilog budućem zaključku), u jednu ∼u to se isplati kao dugotrajna investicija, u drugu ∼u traži mnogo odricanja (pa se možda ne isplati kad se odmjeri jedno i drugo) = u neku ruku, s jedne strane... s druge strane, prvo... drugo; {{/c}}u najmanju ∼u {{c=0}}u zn. minimuma onoga što znači riječ na koju se odnosi {{/c}}[on je u najmanju ∼u dobrostojeći čovjek, da ne kažemo bogat]{{c=0}}; {{/c}}u neku ∼u {{c=0}}na neki način, unekoliko; {{/c}}uzeti u (svoje) ∼e {{c=0}}primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Нужно сделать НИР?

Look at other dictionaries:

  • ruka — rúka ž <D L rúci, N mn rȗke, G rȕkū/ ā razg.> DEFINICIJA 1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću… …   Hrvatski jezični portal

  • Ruka — 66°9′57″N 29°9′46″E / …   Wikipédia en Français

  • ruka- — *ruka , *rukam germ.?, stark. Neutrum (a): nhd. Rauchen, Rauch; ne. smoke (Neutrum); Rekontruktionsbasis: mnd., mhd.; Hinweis: s. *ruki ; Etymologie: s. ing. *reug …   Germanisches Wörterbuch

  • Ruka — Rukatunturi Der Rukatunturi vom Südosten gesehen Höhe 493  …   Deutsch Wikipedia

  • rūka — 2 rūkà sf. (4) žr. rūkas 1: Šiandie tokia miglia tiršta, rūka NmŽ. Rūkà iškrito – nelys NmŽ …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • rūka — 1 rūkà sf. (4) sėdynė, užpakalis: ^ Dirbsit, kad jūso ir rū̃kos sproginės (labai smarkiai)! Šts …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • Ruka Safaris - Villa Golf Ruka — (Рука,Финляндия) Категория отеля: Адрес: Onkerniementie 4, 93820 Рук …   Каталог отелей

  • Ruka Ltda. Apartamento — (Консепсьон,Чили) Категория отеля: Адрес: Salas 445, 4070213 Консепсьон, Чил …   Каталог отелей

  • Ruka Aretun — (Темуко,Чили) Категория отеля: Адрес: Los Cipreces 440, 4800950 Темуко, Чили …   Каталог отелей

  • Ruka-Kuusamo — Ruka Ruka 66°9′57″N 29°9′46″E …   Wikipédia en Français

  • Ruka Safaris - Papin Talo — (Рука,Финляндия) Категория отеля: Адрес: Myllylahdentie 4, 93825 Рука, Фи …   Каталог отелей

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”