- rìtam
- rìt|am m 〈G rìtma, N mn rìtmovi〉 {{c=0}}1. {{001f}}a. {{001f}}pokret ili radnja karakteristična po stalnom ponavljanju elemenata {{/c}}[∼am srca; ∼am disanja] {{c=0}}b. {{001f}}protok vremena i intenzitet događanja u nekoj radnji, procesu i sl. {{/c}}[∼am priredbe; ∼am trke je vrlo visok] {{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}glazb. {{c=0}}obrazac koji se ponavlja, stvaraju ga note različite dužine i naglašenosti {{/c}}[u ∼mu muzike za ples] {{c=0}}3. {{001f}}a. {{001f}}podizanje i spuštanje glasa u govoru ili čitanju, izmjena dugih i kratkih, naglašenih i nenaglašenih slogova b. {{001f}}poetski metar∆ {{001f}}{{/c}}akcenatski ∼am lingv. {{c=0}}ritam koji se temelji na vremenskim intervalima između naglasaka; {{/c}}pjesnički ∼am (∼am u metrici) knjiž. {{c=0}}1. {{001f}}u klasičnih pisaca suzvučje koje nastaje smještanjem više stopa u jedan sklop 2. {{001f}}u novijih pisaca izmjenjivanje naglašenih i nenaglašenih slogova po određenim pravilima; {{/c}}prozni ∼am knjiž. {{c=0}}1. {{001f}}kod starijih pisaca ritmičnost ili harmonija i ugođaj što ih u govoru ostvaruju različite stope (dugim ili kratkim vokalima) i sklopovi riječi 2. {{001f}}kod novijih pisaca neprekinut niz akcenatskih izričaja općenito nevezan bilo kakvim stalnim pravilima; {{/c}}slogovni ∼am {{c=0}}ritam koji se temelji na slogovnim intervalima{{/c}}✧ {{001f}}lat. ← grč.
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.