Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
rukovoditi — rukovòditi nesvrš. <prez. rukòvodīm, pril. sad. rukòvodēći, gl. im. rukòvođēnje> DEFINICIJA razg. 1. (čime) voditi, upravljati (u organizaciji, poduzeću) 2. (se čime) voditi se čime kao idejom, slijediti zamisao ETIMOLOGIJA v. ruka + v.… … Hrvatski jezični portal
vòditi — (koga, što, se pod što) nesvrš. 〈prez. vȍdīm (se), pril. sad. vȍdēći (se), gl. im. vȍđēnje〉 1. {{001f}}a. {{001f}}pokazivati put (idući zajedno) b. {{001f}}davati smjer kretanja, putanju, upravljati kretanjem čega; povlačiti, rukovati čime 2.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
rukovodstvo — rukovòdstvo sr <G mn tāvā/rukovódstvā> DEFINICIJA oni koji rukovode, upravljaju; rukovodioci, rukovodeće tijelo, vodstvo ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovoditeljica — rukovoditèljica ž DEFINICIJA v. rukovoditelj ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovoditeljski — rukovòditeljskī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na rukovoditelje ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovodeći — rukovòdēćī prid. DEFINICIJA koji rukovodi ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovoditeljski — rukovòditeljski pril. DEFINICIJA kao rukovoditelj, na način rukovoditelja ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovodilac — rukovòdilac m <G ioca, N mn ioci> DEFINICIJA 1. onaj koji rukovodi, upravlja 2. pov. ideol. 1945. političar, politički radnik ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovodilački — rukovòdilačkī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na rukovodioce ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
rukovodilački — rukovòdilački pril. DEFINICIJA kao rukovodilac, na način rukovodilaca ETIMOLOGIJA vidi rukovoditi … Hrvatski jezični portal
