- prílika
- prílik|a (∅, za što) ž 〈D L -ici〉 {{c=0}}1. {{001f}}povoljan trenutak {{/c}}[pružila se ∼a]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}zgoda, prigoda 2. {{001f}}povod 3. {{001f}}{{/c}}〈mn〉 {{c=0}}uvjeti života, okolnosti {{/c}}[dobre/loše ∼e] {{c=0}}4. {{001f}}a. {{001f}}pojava u kojoj se što pokazuje, javlja pred očima, predznak, znamen b. {{001f}}lik, obris, silueta {{/c}}[na ∼u u obliku, poput čega] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}(ob. mn) {{c=0}}mogućnosti, izgledi za ostvarenje čega u budućnosti {{/c}}[propustiti ∼u (za zgoditak); uhvatiti ∼u; naći ∼u (za što)] {{c=0}}6. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}momak ili djevojka kao pogodni i poželjni partneri za brak {{/c}}[dobra ∼a ob. u zn. imućan momak ili djevojka od dobrih roditelja]{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}drugom ∼om {{c=0}}drugi put; {{/c}}na ∼u {{c=0}}1. {{001f}}u obliku, poput čega 2. {{001f}}(poštapalica bez značenja, ob. se pripisuje ljudima koji imaju teškoća s uglađenijim načinom izražavanja, npr. kad se seljak želi izražavati kao građanin); {{/c}}na svoju sliku i ∼u {{c=0}}poput sebe; {{/c}}po prilici {{c=0}}otprilike, približno; {{/c}}po svoj prilici, sva je ∼a {{c=0}}čini se, izgleda, sudeći po svemu, vrlo je vjerojatno, reklo bi se; {{/c}}pružila se ∼a {{c=0}}nastao je povoljan trenutak; {{/c}}slika i ∼a {{c=0}}1. {{001f}}onaj koji odgovara komu, koji je ravan 2. {{001f}}onaj koji u svemu odgovara, koji je par komu; {{/c}}to je ∼a {{c=0}}to je povoljan trenutak, prigoda (za kupnju, prodaju itd.); {{/c}}tom ∼om {{c=0}}tada, taj put{{/c}}
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.