ȍko

ȍko¹ sr 〈G ȍka, N mn ȍči, G òčijū〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}anat. {{c=0}}organ osjetila vida čovjeka i životinja 2. {{001f}}a. {{001f}}vrulja, podvodni izvor b. {{001f}}{{/c}}ekspr. {{c=0}}gorsko jezero ledenjačkog porijekla

∆ {{001f}}{{/c}}kravlje oči pren. {{c=0}}velike, ali bezizražajne oči osobe; {{/c}}kurje ∼ {{c=0}}žulj na tabanu ili nožnom prstu; {{/c}}morsko ∼ 〈mn morska oka〉 geogr. {{c=0}}ledenjačko jezero, jezero u planini koje nastaje otapanjem ledenjaka; {{/c}}riblje ∼ {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}(ob. mn) {{c=0}}oči sive boje, katkada okrugla oblika, hladne oči osobe 2. {{001f}}optički fotografski efekt kojim se neka panorama, krajolik i sl. prikazuju u obliku sličnom nutrini kugle

⃞ {{001f}}{{/c}}A{{c=0}}.{{/c}} bacati prašinu u oči {{c=0}}obmanjivati, varati prikazivanjem stvari ljepšima nego što jesu; {{/c}}baciti ∼ (na koga, na što) {{c=0}}1. {{001f}}primijetiti, pogledati 2. {{001f}}željeti nešto dobiti; htjeti osvojiti djevojku; {{/c}}bježi mi s očiju {{c=0}}bježi da te ne vidim, makni mi se s pogleda; {{/c}}gledati drugim očima {{c=0}}tumačiti stvari na drugi način (nego prije ili nego tko drugi); {{/c}}daleko od očiju daleko od srca posl. {{c=0}}ljubav slabi od daljine; {{/c}}gdje su mi (ti itd.) bile oči {{c=0}}kako je moguće da nisam (nisi itd.) vidio, da nisi dobro gledao, bio sam (si itd.) slijep; {{/c}}kad dođu vile očima {{c=0}}kad se više nema kud, kad dođe do opasne situacije; {{/c}}kao ∼ (oči) u glavi {{c=0}}paziti što, čuvati što s najvećom pažnjom; {{/c}}mnogo očiju {{c=0}}mnogo nepotrebnih ili nepoželjnih svjedoka, mnogo onih koji što vide ili bi mogli vidjeti kad to nije poželjno; {{/c}}mrak mu pao na oči {{c=0}}obnevidio od srdžbe; {{/c}}napariti oči, {{c=1}}v. {{ref}}napariti ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}(dati i sl.) na lijepe oči iron. {{c=0}}dati na povjerenje; {{/c}}oči ću ti (mu itd.) iskopati {{c=0}}(kao prijetnja u ljutnji) osvetit ću se, nanijet ću ti zlo i sl.; {{/c}}(susresti se, naći se) oči u oči {{c=0}}(s kim) izravno se suočiti, susresti se tako da se ne može mimoići, suočiti se izravno s argumentima i protuargumentima, biti suočen s kim; licem u lice; {{/c}}otvorenih očiju {{c=0}}pažljivo, s pomnjom, pomnjivo, tako da se ostaje prisutan duhom i opaža ono što se neposredno događa ili zbiva; {{/c}}pogledati činjenicama u oči {{c=0}}suočiti se s činjenicama (istinom itd.); {{/c}}preletjeti očima {{c=0}}letimično pregledati neki tekst ili kakav drugi predložak; {{/c}}prevrtati očima, prevrtati očima kao svraka na jugovini, {{c=1}}v. {{ref}}kolutati ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}puklo mi (ti itd.) je pred očima {{c=0}}naglo sam shvatio; sasvim jasno mi se ukazalo kao splet činjenica koje prije nisu bile jasne; naglo mi se objasnilo; smjesta mi je postalo potpuno jasno; {{/c}}san mi dolazi (ne dolazi) na oči {{c=0}}mogu (ne mogu) zaspati; {{/c}}skočiti (poskočiti, dobiti) u (čijim) očima {{c=0}}postići bolje mišljenje o sebi, podići svoju reputaciju {{/c}}[kad cure vide da znaš skuhati kavu skočit ćeš u njihovim očima]{{c=0}}; {{/c}}slijep kod (zdravih) očiju {{c=0}}1. {{001f}}nepismen 2. {{001f}}onaj koji je potpuno neobaviješten; {{/c}}(gledati) slušati razrogačenih očiju {{c=0}}gledati (slušati) u čudu, ostati zapanjen onim što se vidi ili čuje, jako se čuditi (o onome što se vidi ili čuje), katkada što se doživi bilo kojim osjetilom kao veliko iznenađenje (njuhom, okusom, opipom); {{/c}}upadati u oči {{c=0}}biti vrlo uočljiv, napadan; {{/c}}u strahu su velike oči posl. {{c=0}}strah čini stvari još strašnijima; {{/c}}varaju me oči {{c=0}}ne mogu vjerovati osjetilu vida, ne vidim dobro; {{/c}}(imati) veće oči od želuca {{c=0}}1. {{001f}}htjeti pojesti čega dobrog ili slasnog više nego što može stati u želudac 2. {{001f}}{{/c}}pren. {{c=0}}imati veće želje od mogućnosti, više htjeti nego moći; velike su oči (tamo) 3. {{001f}}postoji znatiželja, netko želi sve vidjeti, ne treba sve pokazati (da drugi vide) 4. {{001f}}postoji zavist, netko je zavidan, netko ima velike oči; {{/c}}više očiju više vidi posl. {{c=0}}više ljudi će bolje zapaziti sve pojedinosti i donijeti bolje zaključke; {{/c}}vrana vrani oči(ju) ne vadi {{c=0}}loš lošemu ne čini zla, po zlu slični složni su među sobom; {{/c}}zamazati oči kome {{c=0}}zavarati koga nekom površnom radnjom; {{/c}}zatvorenih očiju {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}opr. otvorenih očiju {{c=0}}2. {{001f}}s lakoćom, bez pripreme ili posebne upotrebe znanja, koristeći se velikim iskustvom {{/c}}[ja mogu motor rastaviti zatvorenih očiju]{{c=0}}; {{/c}}B{{c=0}}.{{/c}} držati na oku {{c=0}}paziti na koga, kontrolirati što radi, ne dati da se izgubi s vida; {{/c}}dokle ∼ seže {{c=0}}dokle seže pogled; {{/c}}gledati ispod oka {{c=0}}gledati tako da se ne primijeti; {{/c}}gutati očima {{c=0}}požudno, željno gledati; {{/c}}gurnuti prst u ∼ (komu) pren. {{c=0}}dovesti koga u vrlo nezgodnu situaciju, učiniti da bude nemoćan, matirati ga, zabiti cviku komu; {{/c}}imati ∼ {{c=0}}1. {{001f}}dobro zamjećivati 2. {{001f}}imati osjećaj za lijepo; {{/c}}kud će suza nego na ∼ posl. {{c=0}}svoj svome (će najradije pomoći); {{/c}}kud on (ona) ∼m on (ona) skokom {{c=0}}vrlo poslušan, skače na svaki mig; {{/c}}mudroj glavi jedno ∼ dosta posl. {{c=0}}pametnome i bistrome ne treba mnogo objašnjavati; {{/c}}nema oka za svjedoka {{c=0}}nitko neće vidjeti, nema koga da vidi, nema onoga tko bi rekao da je vidio (a vidio je), svi će prešutjeti što su vidjeli; {{/c}}∼ za ∼, zub za zub posl. {{c=0}}osveta; {{/c}}s (iz) oka s (iz) boka {{c=0}}učiniti što na svaki način, iskoristiti sve mogućnosti, smoći što nalazeći posljednje mogućnosti, najskrivenije rezerve i sl.; {{/c}}u ∼ bi stalo {{c=0}}vrlo je malo, sitno je, manje nego što bi smjelo biti {{/c}}[čorba ritka a šalica plitka, mesa malo u ∼ bi stalo vojnička rugalica u austrougarskoj vojsci]{{c=0}}; {{/c}}zapeti za ∼ kome {{c=0}}biti uočen, svidjeti se komu {{/c}}[one cipele u izlogu zapele su mi za ∼]{{c=0}}; {{/c}}zavadio bi dva oka u glavi {{c=0}}posvadio bi i najbolje prijatelje (tako je sklon spletkama, zametanju svađe); {{/c}}zažmiriti na jedno ∼ {{c=0}}praviti se nevješt, ne htjeti vidjeti sve što bi trebalo{{/c}}

————————

ȍk|o² m 〈N mn ȍka, G ókā〉 {{c=0}}1. {{001f}}a. {{001f}}{{/c}}rib. {{c=0}}otvor koji čine niti mreže; okašce, okce, šupljika b. {{001f}}{{/c}}(+ potenc.) {{c=0}}okrugla šara, npr. na paunovu peru, vezu itd. 2. {{001f}}{{/c}}agr., {{c=1}}v. {{ref}}pup{{/ref}}

{{/c}}{{c=0}}∆ {{001f}}{{/c}}na ∼a agr. {{c=0}}način cijepljenja voćaka{{/c}}

————————

ȍko³ sr bot. {{c=0}}biljka (Zacintha verrucosa) iz porodice glavočika (Compositae); pustošna žutenica{{/c}}

————————

ȍko⁴ prij. (s G) {{c=0}}izriče 1. {{001f}}a. {{001f}}obuhvaćanje s vanjske površine sa svih strana {{/c}}[zagrliti (rukama) oko vrȃta] {{c=0}}b. {{001f}}kružni pravac kretanja; okolo {{/c}}[oko kuće] {{c=0}}c. {{001f}}okupljanje u odnosu na ono što (na onog koji) skuplja {{/c}}[oko učitelja] {{c=0}}2. {{001f}}uzrok, razlog, zbog, povodom, u povodu, s(a) {{/c}}[namučiti se oko čega] {{c=0}}3. {{001f}}u vezi s(a), u odnosu na {{/c}}[imati brige oko djece]

————————

ȍko⁵ pril. (uz brojeve) {{c=0}}približno 1. {{001f}}uzrast, vrijeme zbivanja i sl. {{/c}}[∼ deset godina] {{c=0}}2. {{001f}}broj mjera, količina {{/c}}[∼ dva metra]