Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
otpučiti — otpúčiti (se) svrš. <prez. òtpūčīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. òtpūčen> DEFINICIJA 1. (što), v. otkopčati 2. (se) odlijepiti se, odijeliti se, odlubiti se [snijeg se topi jače uz stijenu pećine, pa se otpuči od stijene]… … Hrvatski jezični portal
otpučivati — otpučívati (što, se) nesvrš. <prez. otpùčujēm (se), pril. sad. otpùčujūći (se), gl. im. ānje> DEFINICIJA v. otpučiti ETIMOLOGIJA vidi otpučiti … Hrvatski jezični portal
odlúbiti — (što, se) svrš. 〈prez. òdlūbīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. òdlūbljen〉 odijeliti ono što čini cjelinu s podlogom, odvojiti lub, {{c=1}}usp. {{ref}}otpučiti (2){{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
otpučívati — (što, se) nesvrš. 〈prez. otpùčujēm (se), pril. sad. otpùčujūći (se), gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}otpučiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
otkopčati — otkòpčati (što) svrš. <prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. ȍtkopčān> DEFINICIJA otvoriti zakopčano, odvojiti kopče, izvući dugme iz rupice; otpučiti FRAZEOLOGIJA otkopčati vagone od lokomotive odvojiti vagone ETIMOLOGIJA od (ot ) + v.… … Hrvatski jezični portal
odlubiti — odlúbiti (što, se) svrš. <prez. òdlūbīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. òdlūbljen> DEFINICIJA odijeliti ono što čini cjelinu s podlogom, odvojiti lub, usp. otpučiti (2) ETIMOLOGIJA od (ot ) + v. lubiti … Hrvatski jezični portal
