nı̏šta

nı̏šta
nı̏šta 〈G nı̏čega/nı̏čeg〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}zam. {{c=0}}odrična imenička, nijedan predmet, stvar, pojava ili događaj 2. {{001f}}{{/c}}pril. {{c=0}}nikako, nimalo 3. {{001f}}{{/c}}sr {{c=0}}ono što nema vrijednosti ili značenja {{/c}}[jedno veliko ∼] {{c=0}}4. {{001f}}{{/c}}(s N) razg. {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji ili u prilici kad se što podrazumijeva) kao riječ oštre zabrane, ne dolazi u obzir, nikako!, nipošto! {{/c}}[A: Ja bih čokolade B: ∼ čokolada, sad je vrijeme ručka!] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}nimalo {{/c}}[nije mi ∼ žao = nije mi nimalo žao] {{c=0}}6. {{001f}}a. {{001f}}(uz zanijekani glagol) {{/c}}[nije ∼ postigao] {{c=0}}b. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}(uz glagol koji nije zanijekan) {{/c}}[prčkao, prčkao i ∼ postigao]
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}bolje išta nego ∼ {{c=0}}bolje je dobiti koliko je moguće nego ostati prikraćen u potpunosti; {{/c}}dugo dugo ∼, pa... {{c=0}}(u zn. velike razlike u kvaliteti zamišljene u obliku poretka, rang-liste i sl. kad je između prvoga i drugoga mnogo veća razlika nego između svih ostalih) {{/c}}[u našoj generaciji nogomet je bio najpopularniji, dugo dugo ∼, pa onda atletika]{{c=0}}; {{/c}}gdje si bio nigdje što si radio ∼ {{c=0}}(ne odnosi se na sugovornika, nego na uopćen subjekt koji može biti i onaj koji govori sam o svojem iskustvu) ništa nije postignuto, trud je bio uzaludan, nema rezultata nastojanja, pothvata, rada itd.; {{/c}}(jedno) golo (čisto) ∼ {{c=0}}(ocjena da je izostalo u potpunosti ono što se očekivalo ili što se moralo očekivati, riječi potpunog razočaranja) {{/c}}[trebao je biti prikazan veliki film, a ono golo ∼]{{c=0}}; {{/c}}ići na sve ili ∼ {{c=0}}upustiti se u riziko, odlučiti se za potpun uspjeh pod cijenu potpunog neuspjeha; {{/c}}imati golo ∼ {{c=0}}doslovno ništa kao siromaštvo ili potpuna bijeda, totalna nestašica, baš ništa, nimalo čega, potpuna praznina {{/c}}[oni imaju bar nešto, a ovaj mulac golo ∼]{{c=0}}; {{/c}}jedno veliko ∼ {{c=0}}za nešto što je bučno najavljivano, organizirano i sl., a malo vrijedi; {{/c}}kao ∼ {{c=0}}bez problema, na najlakši način, sigurno, smjesta, najkraćim putem (koji vodi do ostvarenja čega) {{/c}}[ako se budeš kupao u tom bazenu, možeš nešto uhvatiti kao ∼]{{c=0}}; {{/c}}nemati ∼ s kim/čim {{c=0}}ne imati posla s kim/čim, nemati ništa zajedničko, ne biti umiješan u što, ne surađivati s kim; {{/c}}ne valja ∼ pleon. {{c=0}}veza riječi koja pojačano kaže da nešto ne valja; ni najmanje, nimalo {{/c}}[to ti ∼ ne valja]{{c=0}}; {{/c}}ničim + prid. trp. (glagola koji nije zanijekan) {{c=0}}koji nije u onome stanju što glagol znači {{/c}}[u jeziku nalazimo ničim sputanu upotrebu simbolike = nesputanu{{c=0}};{{/c}} ničim ograničen = neograničen, slobodan, nesputan, nelimitiran{{c=0}};{{/c}} ničim zabranjen = dozvoljen, dopušten, kojemu ne stoji propis, pravilo ili zakon na putu da se primijeni ili ostvari]{{c=0}}; {{/c}}∼ + manje {{c=0}}1. {{001f}}(u dijaloškoj situaciji kad se izražava da tko previše traži, želi, da iznenađuje svojim postupkom ili namjerama) {{/c}}[A: I taj klipan misli da mu pripada pravo na automobil i vozača B: ∼ manje!]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}gle, gle; vidi, vidi; vidi ti njega; pazi (ti) njega; tko bi rekao; ma nemoj(te), ohoho! 2. {{001f}}= {{/c}}∼ + komp. manje + nego {{c=0}}(u izlaganju kad se najavljuje da dolazi nešto pretjerano veliko kao zahtjev, namjera ili mjera izražena jedinicama ili riječima prirodnog jezika opisana kao »veliko«) {{/c}}[ljudi su zaboravili, samo mi stariji pamtimo kad si za kilo mesa morao ∼ manje nego skinuti prsten s ruke; na onim metlama naši motkaši su prije pedeset godina ipak skakali ∼ manje nego 3 metra i 60 centimetara]{{c=0}}; {{/c}}∼ od toga {{c=0}}(ob. na tuđe riječi ili nakon nekog izlaganja u zn. da se neće ostvariti, da će se izjaloviti kao očekivanje, da će iznevjeriti očekivanja i sl.) {{/c}}[lijepo si mislio, ali ∼ od toga (nije bilo ili nema ili neće biti)]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}propalo, nema ništa, slabo; {{/c}}∼ ti (mi, mu itd.) neće biti {{c=0}}(pri odluci da li da tko što obavi ili da li da se što stavi u pogon, uključi itd. u zn. nema razloga da se to ne učini, ne može od toga biti loših posljedica, u tome nema zla, zašto da ne, ne treba se toga bojati) {{/c}}[A: Šta misliš, da li da mali prihvati taj posao preko nedjelje B: Nego šta, ∼ mu neće biti; Hajde da uključimo perilicu i da se ne gnjavimo sa suđem, ∼ joj neće biti]{{c=0}}; {{/c}}∼ za to {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju u zn. da izneseno ne mijenja činjenično stanje, da nije važno) {{/c}}[A: Mladić ima ozbiljnih nedostataka B: ∼ za to, djevojci to nije važno kad je ljubav slijepa]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}ne smeta, nije važno, nije bitno; {{/c}}(i) nikom ∼ {{c=0}}(ob. završetak iskaza kao zaključak da se nečemu nije pripisala potrebna važnost, da se nije reagiralo ili da nije došlo do uobičajene ili očekivane posljedice bez doslovnog značenja »nikom«) {{/c}}[on legne vruć na vlažnu zemlju i nikom ∼ = i ništa mu se nije dogodilo (a očekuje se da se svakome drugome u istim uvjetima dogodi)]{{c=0}}; {{/c}}∼ od njega (neće biti) {{c=0}}neće postati ništa u životu, neće se razviti u nešto dobro, neće postati čovjek, stručnjak, valjan čovjek itd.; {{/c}}∼ s ničim {{c=0}}(nešto) bezvrijedno, ništa ne valja, smućkaj pa prolij; {{/c}}nitko i ∼ {{c=0}}bezvrijedan, beznačajan čovjek; {{/c}}od ∼ za ∼ {{c=0}}ničemu ne služi, nesposoban je, neokretan, male vrijednosti i upotrebljivosti, od kojega ne treba očekivati učinka, koji je lijen {{/c}}[imao je sve prilike u životu, ali nesreća, kad je od ∼ za ∼]{{c=0}}; {{/c}}svašta i ∼ {{c=0}}koješta, smjesa svojstava koja pruža neke mogućnosti, ugodnosti itd. ali u cjelini ne vrijedi mnogo i sadrži mnogo bezvrijednog; {{/c}}trista bez mene (tebe, njega) ∼ {{c=0}}ni mnogo ljudi ne vrijedi dok ne dođe onaj koji zna kako treba raditi, koji se razumije, koji je spretan; {{/c}}u ∼ etnol. {{c=0}}potpun promašaj u igri Sinjske alke; (u raznim izrazima za ništa/zaništa = ni za što/zaništa) {{/c}}[nije on za ∼ = nije on nizašta{{c=0}};{{/c}} ne radim za ∼ = ne radim nizašta]{{c=0}}; {{/c}}uvečer trista ujutro ∼ {{c=0}}mnogo obećava, ali ne ispuni ništa{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Нужна курсовая?

Look at other dictionaries:

  • sta — STA, stau, vb. I. intranz. I. 1. (Despre oameni şi animale) A se opri din mers, a rămâne pe loc; a se întrerupe dintr o acţiune, dintr o mişcare, dintr o activitate etc.; (despre aparate, mecanisme, dispozitive) a se opri din funcţionare, a nu… …   Dicționar Român

  • sta — sta·tant; sta·ter; sta·tion·al; sta·tion·ar·i·ly; sta·tion·ar·i·ness; sta·tion·ary; sta·tio·ner; sta·tio·nery; sta·tion·man; sta·tis·ti·cal; sta·tis·ti·cism; sta·tis·tics; sta·tive; sta·tus; cho·le·sta·sis; con·sta·tive; gang·sta;… …   English syllables

  • STA Travel — Rechtsform LTD (UK) Gründung 1979 Sitz Zürich und London …   Deutsch Wikipedia

  • šta — štȁ riječca <indekl.> DEFINICIJA 1. upitna riječ za nepoznate stvari, pojave i pojmove, usp. što (1a) 2. razg. što (u pitanjima i kontekstima koji ne traže odgovor) [šta ja tu mogu = što ja tu mogu] 3. (u frazeološkim izrazima javlja se kao …   Hrvatski jezični portal

  • staþala- — *staþala , *staþalaz, *staþula , *staþulaz, *staþla , *staþlaz germ., stark. Maskulinum (a): nhd. Stehen, Stadel, Gestell; ne. standing (Neutrum), barn, rack (Neutrum); Rekontruktionsbasis: an., ae., afries., as., ahd.; …   Germanisches Wörterbuch

  • stā- : stǝ- —     stā : stǝ     English meaning: to stand     Deutsche Übersetzung: ‘stehen, stellen”     Note: reduplicated si stü , extended stüi : stī̆ , stüu : stū̆ and st eu     Material: A. O.Ind. tiṣṭhati, Av. hištaiti, ap. 3. sg. Impf. a ištata… …   Proto-Indo-European etymological dictionary

  • STA-21 — or Seaman to Admiral 21 is the U.S. Navy s commissioning program for the 21st century and is designed to enable Active duty Sailors to get a college degree and become commissioned officers. History Previously there were over a dozen different… …   Wikipedia

  • Sta Matilde — Bild nicht vorhanden Mk I Mk V Hersteller: Cia. Industrial Santa Matilde Produktionszeitraum: 1977–1997 Klasse: Sportwagen Karosserieversionen: Coupé, zwei Türen Cabriolet, zwei Türen …   Deutsch Wikipedia

  • Sta passando novembre — «Sta passando novembre» Сингл Эроса Ра …   Википедия

  • štađun — štàđūn (stàđūn, štàjūn) m <G štađúna> DEFINICIJA reg. sezona, vrijeme kad što dozrijeva, kad se jede itd. [ljetni štađun; nije mu štađun; voće od štađuna sezonsko, u pravo vrijeme kad sazri; štađun od liganja sezona kad se love lignje];… …   Hrvatski jezični portal

  • staþō- — *staþō , *staþōn, *staþa , *staþan germ., schwach Maskulinum (n): nhd. Gestell; ne. rack (Neutrum); Rekontruktionsbasis: got., an., mnd.; Etymologie: vergleiche idg …   Germanisches Wörterbuch

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”