natući — nàtūći (se) svrš. <prez. natúčēm (se), pril. pr. nàtūkāvši (se), imp. natúci (se), prid. rad. nàtūkao (se), prid. trp. natùčen> DEFINICIJA 1. (čega) uloviti u velikom broju [natući štetočina]; potamaniti 2. (koga) jako istući, premlatiti… … Hrvatski jezični portal
nàbiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. nȁbijēm (se), pril. pr. īvši (se), imp. nàbīj (se), prid. rad. nàbio (se), prid. trp. nabìjen/nȁbīt〉 1. {{001f}}(koga, što) a. {{001f}}radnjom koja savlađuje otpor čvrsto staviti što na ili u što drugo b.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
nabiti — nàbiti (se) svrš. <prez. nȁbijēm (se), pril. pr. īvši (se), imp. nàbīj (se), prid. rad. nàbio (se), prid. trp. nabìjen/nȁbīt> DEFINICIJA 1. (koga, što) a. radnjom koja savlađuje otpor čvrsto staviti što na ili u što drugo b. nataknuti c.… … Hrvatski jezični portal
izubíjati — (koga, se) svrš. 〈prez. izùbījām (se), pril. pr. āvši (se), prid. trp. izùbījān〉 1. {{001f}}(koga) pretući, izudarati 2. {{001f}}(se) ozlijediti se, natući se, udariti se na mnogo mjesta … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
nàturiti — svrš. 〈prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. nàturen〉 1. {{001f}}(što kome) učiniti da tko prihvati nešto protiv svoje volje; nametnuti 2. {{001f}}staviti dublje, niže; nabiti, natući [∼ kapu] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
umérati se — svrš. 〈prez. ùmērām se, pril. pr. āvši se, prid. trp. ùmērān〉 rij. natući se od pada, udarcem ozlijediti tkivo bez očitih vanjskih znakova ozljede (o ljudskom tijelu kad osjeća posljedice pada, o većem plodu kad padne na zemlju) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zdrȅpati — (što) svrš. 〈prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. zdrȅpān〉 reg. 1. {{001f}}pritiskom uništiti ono što treba da zadrži tvrdoću, prirodni oblik i ljepotu [∼ šljive; ∼ ribizle]; natući, umerati, zgnječiti 2. {{001f}}izmuljati … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
naturiti — nàturiti svrš. <prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. nàturen> DEFINICIJA 1. (što kome) učiniti da tko prihvati nešto protiv svoje volje; nametnuti 2. staviti dublje, niže [naturiti kapu]; nabiti, natući ETIMOLOGIJA na + v. turiti … Hrvatski jezični portal
natuknica — nàtuknica ž DEFINICIJA 1. osnovna riječ u rječniku, leksikonu i sl. koja se objašnjava, definira itd. i s kojom započinje članak takve knjige (ovdje sama riječ natuknica) 2. a. riječ poslije koje glumac počinje izgovarati svoj tekst b. riječ koja … Hrvatski jezični portal
natuknuti — nàtuknuti (što) svrš. <prez. nàtuknēm, pril. pr. ūvši, prid. trp. nàtuknūt> DEFINICIJA reći što neodređeno, okolišno o nečemu o čemu se izričito ne govori; nabaciti, nagovijestiti, naznačiti, usp. natuknica (3) ETIMOLOGIJA vidi natući … Hrvatski jezični portal