Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
naracija — narácija ž DEFINICIJA knjiž. 1. čin pripovijedanja; priča, pričanje 2. iznošenje događaja kronološkim redom, poput priče koja se kazuje u pjesmi ili uvodnog dijela u drami 3. retor. treći dio govora, postavljanje pitanja ETIMOLOGIJA lat. narratio … Hrvatski jezični portal
narácija — e ž (á) knjiž. pripovedovanje, pripoved: zaradi zunanjih načinov prikazovanja je naracija v filmski umetnosti izgubila svoj pomen; zgodba je podana z mojstrsko naracijo / imeti dar naracije … Slovar slovenskega knjižnega jezika
naracijski — narácījskī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na naraciju ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
naratorica — nàrātorica ž DEFINICIJA v. narator ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
naratorski — nàrātorskī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na naratore, pripovjedački ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
naratorski — nàrātorski pril. DEFINICIJA kao narator, na način naratora ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
narativan — nȁratīvan prid. <odr. vnī> DEFINICIJA pripovjedan, pripovjedački, koji je u obliku priče, izlaganja SINTAGMA narativni izvještaj dio statističkog, financijskog ili sl. dokumenta u kojem su brojčani rezultati prepričani i objašnjeni… … Hrvatski jezični portal
narativnost — naratívnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA svojstvo onoga što je narativno ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
naratologija — naratològija ž DEFINICIJA učenje o umjetničkom pripovijedanju, osnovano na strukturalističkoj analizi književnog teksta ETIMOLOGIJA v. naracija + logija … Hrvatski jezični portal
narator — nàrātor (narȃtor) m DEFINICIJA onaj koji vodi kroz radnju drame, filma ili drugog umjetničkog ili dokumentarnog ostvarenja, onaj koji priča; pripovjedač ETIMOLOGIJA vidi naracija … Hrvatski jezični portal
