novootkrìven

novootkrìven prid. 〈odr. -ī〉 {{c=0}}1. {{001f}}onaj koji je otkriven u novije vrijeme, koji je nedavno otkriven 2. {{001f}}{{/c}}iron. {{c=0}}koji je u sebi neočekivano otkrio još nepoznata svojstva, ob. oprečna poznatim ili dosadašnjim svojstvima {{/c}}[∼i patriot; ∼i moralist]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}novopečen{{/c}}