ne

ne čest. {{c=0}}1. {{001f}}riječ za odricanje, negira glagolsku radnju ili značenje drugih punoznačnih riječi 2. {{001f}}u negiranom pitanju koje ne traži odgovor; dovodi u pitanje istinitost prethodnog teksta {{/c}}[što se sve ljudi ∼ sjete; što sve ∼ izmisle] {{c=0}}3. {{001f}}(uz glagolsku imenicu od prijelaznog glagola) {{/c}}[njegovo neprihvaćanje a. on ne prihvaća b. njega ne prihvaćaju = njegova neprihvaćenost{{c=0}};{{/c}} (od neprijelaznog glagola) njegovo nesnalaženje = on se ne snalazi = njegova nesnalažljivost] {{c=0}}4. {{001f}}kao negacija srašćuje se u obliku prefiksa pridjevskih i priložnih riječi koje kao imeničke nisu sraštene {{/c}}[nehrvatski: ∼-Hrvat(i); židovsko-nežidovsko sporazumijevanje sporazumijevanje između Židova i svih drugih koji su ne-Židovi (koji nisu Židovi)] {{c=0}}5. {{001f}}uz zanijekani glagol ob. ograničuje kolokaciju na neke priloge {{/c}}[∼ radim nikako], {{c=1}}usp. {{ref}}nikako{{/ref}}, {{ref}}nipošto{{/ref}}, {{ref}}nizašto{{/ref}} {{/c}}{{c=0}}6. {{001f}}negira glagol svršenoga vida uz vremensku odredbu u zn. da radnja ili stanje traju do radnje rečene svršenim glagolom {{/c}}[budi tu dok ∼ dođem = (u času) kada dođem, možeš otići{{c=0}};{{/c}} objašnjavaj mu sve dok ∼ shvati = do toga časa, do časa kad će se vidjeti da je shvatio] {{c=0}}7. {{001f}}u kontekstu, ob. u dijaloškoj situaciji ulazi u negiran pojam prethodno izrečen ili ga tvori kao nepotpuno sraslu, negiranu riječ zavisnu od one s kojom je u korelaciji {{/c}}[A: Ova je knjiga tako skupa da bi se za nju mogla kupiti krava B: Krava ∼ krava (nèkrava), ali vrijedi; Platio sam dvjesta, ali dvjesta ∼ dvjesta (nèdvjesta), isplati se] {{c=0}}8. {{001f}}... ili ∼ (u dijaloškoj situaciji ili nakon kakva tvrđenja relativizira rečeno i najavljuje rečenicu ili dio rečenice kao zaključak) {{/c}}[A: Posao s odvoženjem smeća nije ugodan B: Ugodan ili ∼, ali je unosan]

{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}A{{c=0}}.{{/c}} da ∼ bi {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) ne dolazi u obzir, to nikako; {{/c}}i što sve ∼ {{c=0}}(završna sekvencija iskaza kad se što nabrajalo čega ima previše ili malo vrijedi, npr. razne tvrdnje, argumenti itd.) {{/c}}[te bolestan je, te preopterećen i što sve ∼ svačim se ispričava, na svašta se vadi, koješta nabraja]{{c=0}}; {{/c}}i što sve ∼ {{c=0}}(isto kad se nabraja da što jest) {{/c}}[te novinar je, te političar je, te učenjak i što sve ∼]{{c=0}}; {{/c}}kako (zašto) (da) ∼ (bih, bi itd.) {{c=0}}u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili nakon svojeg izlaganja kao zaključak koji potvrđuje rečeno i ne traži odgovora {{/c}}[A: Imam kartu za koncert. Bi li ti ... B: Kako da ∼ bih!]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}hvala Bogu (da bih, bi itd.), svakako, razumije se, naravno, prirodno, nego što (šta); {{/c}}∼! {{c=0}}1. {{001f}}negativan odgovor na pitanje ili prethodni tekst 2. {{001f}}zabrana {{/c}}[∼ diraj!, ∼ to!]{{c=0}}; {{/c}}∼ ? {{c=0}}(u vlastitom izlaganju kao pitanje bez odgovora ili potvrda da je što točno rečeno i ujedno poštapalica između rečenica ili između izgovornih cjelina) {{/c}}[Kad radiš na vrijeme onda najbolje radiš. ∼? = zar ne; da; zar nije{{c=0}};{{/c}} Kad radiš na vrijeme, ∼, onda najbolje radiš, ∼? = da; kao odgovor na pitanje koje sadrži glagolsku radnju{{c=0}};{{/c}} A: Jesi li sve napravio i izbacio smeće? To ∼ = to nisam]{{c=0}}; {{/c}}∼ + ... + (nego) ... {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) 1. {{001f}}u zn. negacije, odricanja onoga što se kaže i ukazivanja na oprečno temeljito različito {{/c}}[A: Ovo je baš lijepo B: ∼ lijepo, (nego) ružno A: Zvonio je nekakav prosjak B: ∼ (nego) inkasator] {{c=0}}ili »nije, nego« 2. {{001f}}u zn. čega što je jače od onoga što se spominje, što nadmašuje svojstvima i govori o kvantitativnoj razlici (»prividna suprotnost«) {{/c}}[A: Noćas je padala kiša B: ∼ kiša, (nego) prolom! (Ovdje nije potrebno da se zadovolji inače redovna veza riječi: ona ne glasi »padao je prolom«, nego »bio je prolom«)]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}više od, (ma) kakva (kakav), »nije, nego«; {{/c}}∼ da je {{c=0}}(u izlaganju niječe se ono što nije rečeno, ali se pretpostavlja da se može misliti i ujedno najavljuje ono što će biti rečeno) {{/c}}[∼ da je naše strpljenje na kraju, nego ga više nema]{{c=0}}; {{/c}}∼ da ∼ bih (bi) {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji ili u najavi suprotnom rečenicom onoga što slijedi kad se zamišlja oprečna tvrdnja u zn. »bih« ili »bi«) {{/c}}[∼ da ∼ bih (bi), ali ∼ mogu = nije da ne bih (bi)]{{c=0}}; {{/c}}∼ da ..., nego {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kao pojačanje rečenoga u vlastitom izlaganju u zn. da je nešto premašilo očekivanja i ono što je prethodno opisano) {{/c}}[A: Taj čaj jako pomaže za iskašljavanje B: Ne da pomaže, nego je čudotvoran]{{c=0}}; {{/c}}∼ valjda {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika kad se ograđuje ili s različitim odnosima odbija njihov sadržaj) {{/c}}[A: Čujem da će poskupiti kruh B: ∼ valjda = neće valjda{{c=0}};{{/c}} Čujem da je poskupio kruh B: ∼ valjda = nije valjda]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}u raznim kontekstima zamjenjuje gl. biti = u dijaloškim situacijama {{/c}}[A: Je li na predstavljanje knjige došao i nakladnik? B: Mislim da ∼ = mislim da nije]{{c=0}}; {{/c}}2. l. jd (prezenta) + 2. l. jd + ∼ + 2. l. jd + ∼ + 2. l. jd {{c=0}}(u opisu situacije u kojoj se sve rješava zavisno od toga da li će se izvršiti radnja glagola koji je negiran u drugom dijelu poslije negacije; vrijedi obično za sva lica jer se zamišlja uopćen subjekt, rjeđe se zamjenjuje s 2. licem mn) {{/c}}[dobiješ pet pitanja i znaš znaš ∼ znaš ∼ znaš nema velikih premišljanja oko ishoda, sve zavisi od toga da li znaš; ako znaš položio si, ako ne znaš nisi]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}negacija vezuje u takvoj simetriji i druge glagolske oblike {{/c}}[(frazeologizirano) pisao ∼ pisao suši se], {{c=1}}v. {{ref}}pisati ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}prez. + ∼ + prez. 〈u istom licu〉 {{c=0}}u zn. ili-ili; (postavlja se pitanje da li postoji ono iz prvoga dijela ili ne postoji bez nijansiranja ili ublažavanja dvojbe) {{/c}}[znaš ∼ znaš = znaš znaš, ∼ znaš ∼ znaš; možemo ∼ možemo; možemo možemo, ∼ možemo ∼ možemo = ako znaš znaš, ako možemo možemo]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}može se neograničeno dopuniti kontekstom: {{/c}}[ako znaš znaš, ako ∼ ništa; ako znaš znaš, ako ne znaš ∼ znaš i nikome ništa, šta ti ja mogu, tko ti je kriv, tuži se kome hoćeš...]{{c=0}}; {{/c}}što da ∼, zašto da ∼ {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili umetnuto u izlaganje) moguće je tako, nema razloga da to (tako) ne bude {{/c}}[A: Mislim da radim kako treba B: Što (zašto) da ∼]{{c=0}}; {{/c}}zar ∼? {{c=0}}nije li tako?; {{/c}}B{{c=0}}.{{/c}} dok ∼ + glagol svrš. {{c=0}}znači radnju, zbivanje ili stanje u trajanju do časa kad se ostvaruje radnja svršenoga glagola {{/c}}[traži (sve) dok ∼ nađeš = do onoga časa kad nađeš]