- napúćiti
- napúćiti (što) svrš. 〈prez. nàpūćīm, pril. pr. -īvši, prid. trp. nàpūćen〉 {{c=0}}(o usnama) izbočiti, isturiti (kao pri izgovoru glasa o); naškubiti{{/c}}
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
napúčiti — (što) svrš. 〈prez. nàpūčīm, pril. pr. īvši, prid. trp. nàpūčen〉 naseliti, zaposjesti (o zemlji, nekom području itd.) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
napučiti — napúčiti (što) svrš. <prez. nàpūčīm, pril. pr. īvši, prid. trp. nàpūčen> DEFINICIJA naseliti, zaposjesti (o zemlji, nekom području itd.) ETIMOLOGIJA na + v. puk … Hrvatski jezični portal
napučivati — napučívati (što) nesvrš. <prez. napùčujēm, pril. sad. napùčujūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. napučiti ETIMOLOGIJA vidi napučiti … Hrvatski jezični portal
ispúćiti — (što) svrš. 〈prez. ìspūćīm, pril. pr. īvši, prid. trp. ìspūćen〉 izbaciti, napućiti [∼ usne] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
mnogòljudan — prid. 〈odr. dnī〉 koji je naseljen velikim brojem ljudi; napučen, {{c=1}}usp. {{ref}}napučiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
napućívati — napućívati1 (što) nesvrš. 〈prez. napùćujēm, pril. sad. napùćujūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}napućiti{{/ref}} napućívati2 (što) nesvrš. 〈prez. napùćujēm, pril. sad. napùćujūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}naputiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
napučívati — (što) nesvrš. 〈prez. napùčujēm, pril. sad. napùčujūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}napučiti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
mnogoljudan — mnogòljudan prid. <odr. dnī> DEFINICIJA koji je naseljen velikim brojem ljudi, usp. napučen, v. napučiti ETIMOLOGIJA mnogo + v. ljudi … Hrvatski jezični portal
napučenost — nàpūčenōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA 1. naseljenost 2. razg. gusta naseljenost; prenapučenost, prenaseljenost ETIMOLOGIJA vidi napučiti … Hrvatski jezični portal
nenapučenost — nenàpučenōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA svojstvo onoga što je nenapučeno ETIMOLOGIJA ne + v. napučiti, napučenost … Hrvatski jezični portal