mȁlo

mȁlo pril. 〈komp. mȁnjē〉, opr. mnogo {{c=0}}1. {{001f}}a. {{001f}}neznatna, nedovoljna količina, u neznatnoj, nedovoljnoj količini {{/c}}[∼ mi je kruha; ∼ malčice toliko da jedva ima, jedva jedvice] {{c=0}}b. {{001f}}donekle, unekoliko {{/c}}[∼ se snašao] {{c=0}}2. {{001f}}neko vrijeme, na kratko vrijeme {{/c}}[pričekaj ∼] {{c=0}}3. {{001f}}zajedno s da, te, što, ne, znači: zamalo, umalo, gotovo, skoro {{/c}}[∼ da nisam] {{c=0}}4. {{001f}}zajedno s odnosnim zamjenicama koji, što, znači: rijetko koji, rijetko što {{/c}}[∼ koji] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}pejor. {{c=0}}za naglašivanje male vrijednosti, skromnosti čega {{/c}}[∼ kuće i imanja] {{c=0}}6. {{001f}}za ublaživanje značenja riječi koje znače intenzitet, snagu i sl., osobito u superlativu {{/c}}[∼ previše] {{c=0}}7. {{001f}}{{/c}}čest. {{c=0}}u zn. da se što učini u nekoj potrebnoj količini ili trajanju {{/c}}[razmisli ∼ pa će ti biti jasno; ∼ radim ∼ se odmaram = neko vrijeme{{c=0}};{{/c}} ∼ ste bili drski = donekle, u nekoj mjeri] {{c=0}}8. {{001f}}za ublažavanje značenja uz pridjev ili uz prilog {{/c}}[∼ neobičan; to je već bilo ∼ drsko izvedeno s naše strane]

{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}A{{c=0}}.{{/c}} čekaj ∼, stani ∼, lakše ∼ {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kad on pokazuje pretjeranu nestrpljivost, kad se gura da negdje bude prvi na ulazu, kad žuri s nekom odlukom itd., pa ga se smiruje) {{/c}}[A: Moram s tim poslom biti gotov do šest sati. B: Čekaj ∼, stani ∼.]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}lakše, smiri se, polako; {{/c}}izvoli ∼, uzmi ∼, jesi li za ∼... {{c=0}}(kad se što poslužuje ili nudi koga čim znači »malo će ti dobro doći«, »bar malo će ti prijati« i sl., a ne znači »uzmi malo, a ne koliko želiš« ili »malo, a ne mnogo«); {{/c}}B{{c=0}}.{{/c}} ∼ je reći..., {{c=1}}v. {{ref}}reći ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}∼ je trebalo {{c=0}}umalo što; {{/c}}(∼) ∼ pa... {{c=0}}svako neko vrijeme, u nekom ritmu, od časa do časa (a da ne treba mnogo čekati), svaki čas; {{/c}}∼-∼ {{c=0}}svaki čas; {{/c}}ne mogu oni mene (nas, vas, njih) tako ∼ platiti kako ja (ti, on itd.) mogu ∼ raditi {{c=0}}prema zaradi podešavam svoj rad; kakva plaća takva rađa; koliko para toliko muzike (u raznim oblicima rutinskog rada); {{/c}}∼ + imp. ∼ imp. [∼ radi ∼ se odmaraj]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}povremeno jedno povremeno drugo; {{/c}}∼ + genitiv partitivni, ∼ + genitiv partitivni [∼ mesa, ∼ sira]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}(naznaka da se nešto miješa u umjerenoj količini, koliko traži okus, recept, prikladan omjer dviju ili više tvari, sastavnih dijelova itd.); {{/c}}svako ∼ {{c=0}}svaki čas, tako da se često ponavlja, u kratkim vremenskim razmacima {{/c}}[dolazio je svako ∼]{{c=0}}; {{/c}}samo ∼ {{c=0}}u maloj količini, tako da se pazi da ne bude previše {{/c}}[stavi se luka, a bijeloga luka samo ∼]{{c=0}}; {{/c}}samo ∼! {{c=0}}način obraćanja kad tko traži da prođe, da mu se učini mjesta za sjedenje, prolaz i sl., oprostite, pardon, dopustite, dozvolite; {{/c}}∼ sutra {{c=0}}(ob. u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u svom tekstu) u zn. da nešto ne dolazi u obzir, da nikako nije moguć, da se sigurno neće dogoditi i sl. {{/c}}[A: Čujem da će biti velika povišica plaće B: ∼ sutra]{{c=0}}; {{/c}}tko (u) ∼ gleda ∼ vrijedi {{c=0}}samo beznačajan čovjek, cicija, sitna duša gleda u sitnice (ob. u sitne razlike u obračunu, u kusur, u sitniš kad se što obračunava i sl.); {{/c}}u ∼ gledati {{c=0}}biti sitničav, baviti se malim vrijednostima (ob. u materijalnom smislu), baviti se sitnim novcem, kusurom, beznačajnim razlikama u plaćanjima i obračunima{{/c}}