Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.
kenjati — kénjati (što, Ø) nesvrš. <prez. kȇnjām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA vulg. 1. vršiti veliku nuždu, obavljati stolicu 2. pren. govoriti gluposti, svašta (glupo ili besmisleno) brbljati, dosađivati riječima ONOMASTIKA pr.… … Hrvatski jezični portal
kenjalo — kénjalo sr DEFINICIJA onaj koji kenja, usp. kenjati (2) ETIMOLOGIJA vidi kenjati … Hrvatski jezični portal
pokenjati — pokénjati svrš. <prez. pòkēnjām, pril. pr. āvši, prid. trp. pòkēnjān> DEFINICIJA žarg. vulg. 1. (što) a. izbaciti izmet, izvršiti veliku nuždu b. pren. pejor. izbaciti, proizvesti što bezvrijedno [pokenjati članak] 2. (se) a. v. kenjati (1) … Hrvatski jezični portal
kenjáža — ž žarg. čin kenjanja; ugnjavljivanje, {{c=1}}usp. {{ref}}kenjati (2){{/ref}}, {{ref}}ugnjaviti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
kénjalo — sr onaj koji kenja, {{c=1}}usp. {{ref}}kenjati (2){{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pokénjati — (što, se) svrš. 〈prez. pòkēnjām (se), pril. pr. āvši (se), prid. trp. pòkēnjān〉 žarg. vulg. 1. {{001f}}(što) a. {{001f}}izbaciti izmet, izvršiti veliku nuždu b. {{001f}}pren. pejor. izbaciti, proizvesti što bezvrijedno [∼ članak] 2. {{001f}}(se)… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
kenjkati — kȅnjkati (Ø) nesvrš. <prez. ām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA pejor. biti loše volje; cendrati ETIMOLOGIJA vidi kenjati … Hrvatski jezični portal
kenjac — kénjac m <G njca, N mn njci, G kȇnjācā> DEFINICIJA 1. magarac 2. pren. pejor. onaj koji mnogo ne vrijedi kao osoba od akcije, koji nije sposoban, koji može dosta pokvariti ako mu se što povjeri; seronja, kenjo, kenjčina FRAZEOLOGIJA pošao… … Hrvatski jezični portal
kenjkav — kȅnjkav prid. <odr. i> DEFINICIJA koji je loše volje, cendrav ETIMOLOGIJA vidi kenjati … Hrvatski jezični portal
kenjkavac — kȅnjkavac m <G āvca, N mn āvci> DEFINICIJA v. kenjkalo ETIMOLOGIJA vidi kenjati … Hrvatski jezični portal
