jȍš

jȍš pril. {{c=0}}({{/c}}čest.{{c=0}}){{/c}} {{c=0}}1. {{001f}}ističe da što ne prestaje u vremenu, da traje i u času kad se govori; jošće, jošte, ošće, ošte {{/c}}[∼ i sada; ∼ je živ; ∼ se nije vratio] {{c=0}}2. {{001f}}ističe da se što dogodilo prije dosta ili mnogo vremena {{/c}}[otišao je ∼ lani; položio je ispit ∼ prije mjesec dana] {{c=0}}3. {{001f}}ističe da se što dogodilo prije nego što se očekivalo; već {{/c}}[∼ u mladosti bio je ozbiljan] {{c=0}}4. {{001f}}iskazuje da se komu ili čemu tko ili što pridružuje {{/c}}[kuham i ∼ perem] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}(čega) {{c=0}}iskazuje da je potrebno što dodati {{/c}}[daj ∼ malo brašna] {{c=0}}6. {{001f}}{{/c}}(∅) {{c=0}}u samostalnoj upotrebi znači dodatak čega što izlazi iz prethodno rečenoga {{/c}}[kad su prodali svoje čudesne ljekarije bolje nego što su mislili, otišli su kući po ∼]

{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}bit će toga ∼ {{c=0}}bit će toga više, nije time završeno, još će se pojavljivati (ono o čemu se govori); {{/c}}∼ + komparativ [A je viši nego B (ne znači da je B visok): A je ∼ viši nego B (B je visok)]{{c=0}}; {{/c}}∼ + prilog u komparativu {{c=0}}u većoj mjeri, intenzitetu itd. nego što je upravo spomenuto ili nego što izlazi iz izlaganja {{/c}}[A: Pristajete li na ovo drugo? B: ∼ radije (nego na ono prvo) ∼ bolje; ∼ brže]{{c=0}}; {{/c}}∼ i kako {{c=0}}itekako; {{/c}}∼, ∼ {{c=0}}u zn. da se dopušta kao mogućnost, da se na što može pristati ili da je pod nekim okolnostima prihvatljivo (slijedi ili se podrazumijeva nešto drugačije ili suprotno) {{/c}}[Platiti tolike novce, to ∼ ∼ (ali za lošu stvar nikada)]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}donekle, (još) nekako, hajde; {{/c}}∼ je + ...{{c=0}}; {{/c}}∼ + glagol {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju na prethodno rečeno u zn. »unatoč tome što je; iako je; na sve to što je; uza sve to (što je); mada je; usprkos činjenici što je« kad se ističe da se nešto radi ili zbiva oprečno očekivanju) {{/c}}[A: Slabo ti on poznaje propise B: ∼ je pravnik!; Ima ljudi koji pilule dijele na zelene i bijele, a ∼ su marljivi čitatelji zdravstvenih savjetnika]{{c=0}}; {{/c}}∼-ne-(imenica) sociol. {{c=0}}oznaka za prijelazna stanja u društvima, ona koja se deklariraju ili žele postati ono što još nisu {{/c}}[postkomunističke zemlje ili ∼-ne-demokracije]{{c=0}}; {{/c}}∼ kako (∼ koliko) {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika izražava se slaganje s njegovim riječima i pojačava ono što je on rekao) {{/c}}[A: Današnja djeca su zaista neodgojena B: ∼ kako A: Ja sam njih upozoravao B: ∼ koliko]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}itekako; {{/c}}∼ ljepše {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili na neki neposredan povod) 1. {{001f}}({{/c}}dosl.{{c=0}}){{/c}} {{c=0}}ljepše od onoga što je spomenuto i lijepo je 2. {{001f}}{{/c}}pren. iron. {{c=0}}još gore; {{/c}}∼ nisam, nisam ∼ {{c=0}}u dijaloškoj situaciji u zn. nisam, ali hoću, nisam ali namjeravam; {{/c}}∼ pitaš (pita itd.) {{c=0}}1. {{001f}}postavlja daljnja pitanja (naglasak na još); ne prestaje pitati 2. {{001f}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. da je upravo tako, da je ono o čemu se govori izraženo u najvećoj mjeri, da se ne može dovesti u sumnju i sl. naglasak na pitaš) {{/c}}[A: Kako je bilo na izletu? B: ∼ pitaš razumije se da je bilo odlično, zna se, što treba govoriti, ne treba ni pitati, ne pitaj, savršeno, izvrsno]{{c=0}}; {{/c}}ne znam ∼ (sada) {{c=0}}ne znam ali ću jednoga dana ili u budućnosti znati; {{/c}}što (bi) ∼ {{c=0}}što bi ti htio, nema više, ne može; koješta; {{/c}}to ∼ ∼ {{c=0}}to bi (nekako išlo), s tim bih se mogao složiti, to prolazi, to bi se dalo prihvatiti (u usporedbi s nečim o čemu se govorilo, a sa čim se nije lako složiti); {{/c}}to je ∼ i (dobro, pomozi bože, zadovoljavajuće) {{c=0}}moglo bi biti (i) gore; nije ni loše; nije najgore{{/c}}