svȅsti

svȅsti
svȅsti1 (što, se) svrš. prez. svèdēm (se), pril. pr. svêvši (se), prid. trp. svèden〉 {{c=0}}1. {{001f}}sažeti 2. {{001f}}postati ili napraviti se manjim {{/c}}[∼ se na ostatke ostataka] {{c=0}}3. {{001f}}a. {{001f}}pojedinačno staviti ili prilagoditi po razvrstavanju ili analizi {{/c}}[∼ problem na 3 aspekta] {{c=0}}b. {{001f}}konačno izračunati {{/c}}[∼ račune]
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}∼ se na što {{c=0}}smanjiti se u broju ili na neku drugu mjeru, spasti {{/c}}[svela se knjiga na dva slova]
————————
svȅsti2 (što) svrš. prez. svèdēm, pril. pr. svêvši, prid. trp. svèden〉 {{c=0}}načiniti u obliku svoda, dati čemu oblik svoda, nadsvoditi, zasvoditi{{/c}}
————————
svȅsti3 svrš. prez. svèzēm, pril. pr. svȅzāvši, prid. trp. svèzen〉 {{c=0}}vozeći prenijeti; dopremiti{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Нужна курсовая?

Look at other dictionaries:

  • stı̏snuti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. stı̏snēm (se), pril. pr. ūvši (se), imp. stı̏sni (se), prid. trp. stı̏snūt〉 1. {{001f}}(što) a. {{001f}}stegnuti rukama ili kliještima sa suprotnih strana b. {{001f}}pritisnuti gnječeći, potiskujući [∼ zubnu pastu] 2 …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • štı̏mati — štı̏ma|ti (koga, što) nesvrš. 〈prez. ām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉 razg. 1. {{001f}}ugađati, usklađivati ob. glazbene instrumente 2. {{001f}}(∅) biti u skladu, biti u redu [sve ∼; računi ∼ju]; slagati se 3. {{001f}}(koga) žarg. a.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • jȅsti — (što, koga, se) nesvrš. 〈prez. jȅdēm (se), pril. sad. jȅdūći (se), imp. jȅdi (se), prid. rad. jȅo (se), gl. im. jȅdēnje〉 1. {{001f}}žvakati i gutati jelo, hraniti se [∼ bez teka; ∼ s tekom; nemaju što ∼] 2. {{001f}}(se) ljutiti se u sebi,… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • grı̏sti — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. grízēm (se), pril. sad. grízūći (se), imp. grízi (se), prid. rad. grı̏zao (se), prid. trp. grìzen, gl. im. grízēnje〉 1. {{001f}}sitniti hranu upotrebom vilica i zubi [∼ kruh] 2. {{001f}}zabadati zube u što 3.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • švęsti — švę̃sti, šveñčia, šveñtė Š 1. tr., intr. KŽ iškilmingai minėti kokį žymų įvykį: Sulaukę Naujųjų metų, žmonės švenčia, džiaugiasi rš. Šventėm kalėjimuos Pirmą gegužės, laužėm duris krūtine V.Mont. Kur švenčia tautos šventę, ten einu išeiginiais… …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • švęsti — švę̃sti vksm. Švę̃sti vestuvès, gimi̇̀mo diẽną, šventès …   Bendrinės lietuvių kalbos žodyno antraštynas

  • svestire — sve·stì·re v.tr. (io svèsto) CO 1. privare dei vestiti, spogliare: svesti il bambino e mettilo a letto Sinonimi: spogliare. Contrari: rivestire, vestire. 2. estens., privare di ciò che copre, riveste: svestire il libro della copertina; svestire… …   Dizionario italiano

  • svestito — sve·stì·to p.pass., agg. → svestire, svestirsi …   Dizionario italiano

  • svestizione — sve·sti·zió·ne s.f. BU lo svestire, lo svestirsi e il loro risultato {{line}} {{/line}} DATA: sec. XIV …   Dizionario italiano

  • švesti — 1 švèsti, šveñta, švẽto intr. NdŽ, FrnW, KŽ giedrytis, šviestis: Gaidžiai visoms pusėms giesta, turės nu dvylekos švèsti Plt. Oras jau šveñta, t. y. gaidrijas, nustos lyti J. Po pietų gal šves dangus, t. y. stosis giedra J …   Dictionary of the Lithuanian Language

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”