štȁ

štȁ
štȁ riječca indekl. {{c=0}}1. {{001f}}upitna riječ za nepoznate stvari, pojave i pojmove, {{/c}}{{c=1}}usp. {{ref}}što (1a){{/ref}} {{/c}}{{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}što (u pitanjima i kontekstima koji ne traže odgovor) {{/c}}[∼ ja tu mogu = što ja tu mogu] {{c=0}}3. {{001f}}(u frazeološkim izrazima javlja se kao sinonim deklinabilne zamjenice što, {{/c}}{{c=1}}usp. {{ref}}dalje ⃞){{/ref}}
{{/c}}{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}... i ∼ nije ... {{c=0}}(nakon uvoda kao iznenađenje da se je nešto dogodilo) {{/c}}[bilo je lijepo vrijeme, i ∼ nije pala kiša = pala je kiša na naše iznenađenje]{{c=0}}; {{/c}}nema ∼ {{c=0}}(kad nečemu nema prigovora i to se ističe, kad se naglašava da je nešto dobro izvedeno, da je tvrdnja potpuno ispravna i sl.) {{/c}}[lijepa djevojka, nema ∼]{{c=0}}; {{/c}}nema ∼ nema {{c=0}}= nema čega {{/c}}〈G od što{{c=0}}nema, ništa (ničega) ne nedostaje, svega ima, svega u obilju, sve se nudi (na prodaju, kao izbor jela itd.); {{/c}}∼ će {{c=0}}(pitanje koje ne traži odgovora, u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju) 1. {{001f}}{{/c}}(u svim licima jd i mn.) [A: Je li se Dobrila smirila nakon smrti muža? B: ∼ će.] {{c=0}}= šta može (u zn. ne može ništa), nije u moći da izmijeni činjenice, ne može ništa promijeniti, pomirila se (s postojećim stanjem), mora se pomiriti (sa činjeničnim stanjem), tako je i drugačije ne može biti, tu se ništa ne da promijeniti (vrijedi za sva lica jednine i množine) 2. {{001f}}{{/c}}〈u 3. licu jd ili mn[A: Čujem da onaj ima velike ambicije. B: ∼ će (seljačić).] {{c=0}}= ne može (on) ništa, ne vrijedi mnogo, ne treba od njega mnogo očekivati, beznačajan je, znamo ga (koliko malo vrijedi), ne treba u njega vjerovati 3. {{001f}}(u raznim kontekstima u zn. da je sve na neki način zaključeno i da ne treba dalje poduzimati neku radnju ili biti nezadovoljan i sl.) {{/c}}[∼ ćeš više to ti je dosta{{c=0}};{{/c}} ∼ će ti više šta ti više treba, dovoljno ti je, budi zadovoljan (vrijedi uz zamjenicu ti za drugo lice jednine, ali i za uopćenog sugovornika)]{{c=0}}; {{/c}}∼ bi da bi {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. da se prekraćuju njegove suvišne pretpostavke i kombinacije) {{/c}}[A: Ja, nisam siguran ali kad bi ... B: Ostavi sada ∼ bi da bi, nego prihvatimo se posla.]{{c=0}}; {{/c}}∼ je? {{c=0}}1. {{001f}}(nepristojno) molim? 2. {{001f}}što se događa? o čemu se radi? 3. {{001f}}(u izazivačkom tonu) u zn. ne bojim te se i sl.; {{/c}}∼ je to za... {{c=0}}pitanje koje ne traži odgovora u zn. to za mene, tebe itd. nije ništa teško {{/c}}[podignuti 10 kila, ∼ je to za mene]{{c=0}}; {{/c}}∼ je tu je {{c=0}}to je konačni rezultat svega i dalje umjereno zadovoljni nećemo ili ne možemo ništa izmijeniti {{/c}}[mislio sam za ovih nekoliko godina postići više, ali ∼ je tu je]{{c=0}}; {{/c}}∼ se (tu) može {{c=0}}objektivne okolnosti ne mogu se izmijeniti{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Поможем написать курсовую

Look at other dictionaries:

  • sta — STA, stau, vb. I. intranz. I. 1. (Despre oameni şi animale) A se opri din mers, a rămâne pe loc; a se întrerupe dintr o acţiune, dintr o mişcare, dintr o activitate etc.; (despre aparate, mecanisme, dispozitive) a se opri din funcţionare, a nu… …   Dicționar Român

  • sta — sta·tant; sta·ter; sta·tion·al; sta·tion·ar·i·ly; sta·tion·ar·i·ness; sta·tion·ary; sta·tio·ner; sta·tio·nery; sta·tion·man; sta·tis·ti·cal; sta·tis·ti·cism; sta·tis·tics; sta·tive; sta·tus; cho·le·sta·sis; con·sta·tive; gang·sta;… …   English syllables

  • šta — štȁ riječca <indekl.> DEFINICIJA 1. upitna riječ za nepoznate stvari, pojave i pojmove, usp. što (1a) 2. razg. što (u pitanjima i kontekstima koji ne traže odgovor) [šta ja tu mogu = što ja tu mogu] 3. (u frazeološkim izrazima javlja se kao …   Hrvatski jezični portal

  • stā- : stǝ- —     stā : stǝ     English meaning: to stand     Deutsche Übersetzung: ‘stehen, stellen”     Note: reduplicated si stü , extended stüi : stī̆ , stüu : stū̆ and st eu     Material: A. O.Ind. tiṣṭhati, Av. hištaiti, ap. 3. sg. Impf. a ištata… …   Proto-Indo-European etymological dictionary

  • STA-21 — or Seaman to Admiral 21 is the U.S. Navy s commissioning program for the 21st century and is designed to enable Active duty Sailors to get a college degree and become commissioned officers. History Previously there were over a dozen different… …   Wikipedia

  • štađun — štàđūn (stàđūn, štàjūn) m <G štađúna> DEFINICIJA reg. sezona, vrijeme kad što dozrijeva, kad se jede itd. [ljetni štađun; nije mu štađun; voće od štađuna sezonsko, u pravo vrijeme kad sazri; štađun od liganja sezona kad se love lignje];… …   Hrvatski jezični portal

  • staþō- — *staþō , *staþōn, *staþa , *staþan germ., schwach Maskulinum (n): nhd. Gestell; ne. rack (Neutrum); Rekontruktionsbasis: got., an., mnd.; Etymologie: vergleiche idg …   Germanisches Wörterbuch

  • STA — has the following meanings:Music: *STA, a band from Rio de Janeiro, BrazilPlaces: *St. Theresita s Academy, Silay City, Philippines *St. Thomas Aquinas High School (Fort Lauderdale), Florida, USA *St. Thomas Aquinas High School (Louisville), Ohio …   Wikipedia

  • staþa- — *staþa , *staþam germ., stark. Neutrum (a): nhd. Gestade, Ufer; ne. shore (Neutrum); Rekontruktionsbasis: got., ae.; Hinweis: s. *staþa (1); Etymologie: s. ing. *st …   Germanisches Wörterbuch

  • staþa- (1) — *staþa (1), staþaz germ., stark. Maskulinum (a): nhd. Gestade, Ufer; Hinweis: s. *staþa (Neutrum); Rekontruktionsbasis: as., ahd.; Hinweis: s. *staþa (Neutrum); Etymologie: s. ing …   Germanisches Wörterbuch

  • staþjō- — *staþjō , *staþjōn, *staþja , *staþjan germ.?, schwach Maskulinum (n): nhd. Amboss; ne. anvil; Rekontruktionsbasis: an.; Etymologie: vergleiche idg. *stā , *stə , *steh₂ …   Germanisches Wörterbuch

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”